BiH

hoće li biti sankcija?

Christian Schmidt: Imam Bonnske ovlasti, ne želimo kažnjavati građane

08/12/2021

Ukupno je OHR u periodu od 1997. do 2011. godine, zahvaljujući Bonnskim ovlastima, nametnuo gotovo 900 različitih odluka

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt ponovio je kako “u ladici ima “Bonnske ovlasti” koje su mu na raspolaganju”.

Schmidt je odgovarao na pitanje nakon završene dvodnevne sjednice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira održane 7. i 8. decembra u Sarajevu, o tome da li će sankcionisati političke predstavnike Republike Srpske zbog najave prenosa nadležnosti s države BiH na entitet RS.

“Oni koji misle da će se na njih odnositi sankcije, to jako dobro znaju. Ne želimo kažnjavati građane i građanke. Ne želimo sankcije samo radi sankcija, već da politički predstavnici u BiH budu spremni da se brinu o dobrobiti građana i države BiH. Ne znači da neće biti projekata, već da se novac neće davati bez uslova. Nisam siguran da novac koji teče zaista dođe do građana. To je važna odluka koju moramo donijeti”, kazao je Schmidt, prenosi RSE.

Na osnovu Zaključaka Konferencije za implementaciju mira koja je održana u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, OHR je dobio ovlasti na osnovu kojih je nametao i mijenjao zakone, izmijenio ustave u BiH, te smjenjivao izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.

Primjerice, visoki predstavnik je, nakon što se o njima nisu mogli dogovoriti lokalni političari, nametnuo zastavu i himnu BiH, zakone o državljanstvima, zakon o Vijeću ministara BiH kao državnoj vladi, Izborni zakon BiH, Statut Grada Mostara.

Ukupno je OHR u periodu od 1997. do 2011. godine, zahvaljujući Bonnskim ovlastima, nametnuo gotovo 900 različitih odluka.

“PIC je još jednom istaknuo da je BiH suverena država koja se sastoji od dva entiteta, no to im ne daje pravo na jednostrano odcjepljenje od BiH. Mislim da je to dobro poznato, ali ponekad je to dobro i ponoviti jer se čini da neki to zaboravljaju”, kazao je Schmidt na koferenciji za medije 8. decembra nakon sjednice PIC-a.

Naglasio je da entitet Republika Srpska nema zakonsko ovlaštenje da se jednostrano povuče iz ustavnopravnog poretka BiH.

“Upravni odbor PIC-a je istaknuo svoju podršku korištenju svih ovlasti koje su na raspolaganju visokog predstavnika. Za početak, naglasili smo uvjetovanje financijske podrške kao i upotrebu sankcija”, kazao je Schmidt.

Politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) nakon sastanka održanog 7. i 8. decembra 2021. saopćili su da usvajanje Zakona o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH te Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima u Narodnoj skupštini Republike Srpske predstavlja kršenje Daytonskoga mirovnog sporazuma.

“Takvi potezi imat će posljedice”, naglasili su.

Ponovili su i podršku visokom predstavniku Christianu Schmidtu u provođenju njegovog mandata.

Predstavnici Ruske Federacije nisu sudjelovali na sastanku Upravnog odbora PIC-a. Ruska Federacija je posljednjih nekoliko godina imala izdvojeno mišljenje u zaključcima (komunikeima) UO PIC-a.

Ljetos se ova država usprotivila imenovanju Schmidta na čelo Ureda visokog predstavnika (OHR) međunarodne zajednice u BiH.

Rusija, uz Kinu kao stalnu članicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, za razliku od SAD-a i EU-a ne priznaje Schmidta za visokog predstavnika i traži zatvaranje OHR-a.

Ambasadori zemalja članica PIC-a službeno su 27. maja imenovali Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH, nakon što ga je za to mjesto kandidirala Njemačka. Funkciju je preuzeo 1. augusta 2021.

Zastupnici, ministri i drugi predstavnici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) ne sudjeluju u donošenju odluka u institucijama na razini BiH otkako je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.

Narodna skupština Republike Srpske donijela je zakona kojim se nametnute izmjene zakona proglašavaju neprimjenjivim na teritoriji tog entiteta. Dopunila je i Krivični zakonik kojim je sad kažnjivo, između ostalog, nazivanje Republike Srpske “genocidnom tvorevinom”.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je tokom oktobra više puta ponovio kako će za šest mjeseci proglasiti nezavisnost RS-a, ako dotad ne budu vraćene nadležnosti ovom bh. entitetu.

Najavio je i da će za mjesec dana ukinuti Obavještajno-sigurnosnu agenciju (OSA) BiH i formirati obavještajnu agenciju u entitetu RS, ali i da će povući suglasnost za osnivanje Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i formirati slično tijelo u Republici Srpskoj, čiju secesiju najavljuje godinama.

Osim ovih institucija, Narodna skupština RS-a donijela je 20. oktobra Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agenciju za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.

Osnivanje takve agencije nije u skladu s Ustavom BiH, koji je dio Daytonskoga mirovnog sporazuma iz 1995., kojim je definirano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo.

Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i specijalni izaslanik predsjednika SAD-a za Zapadni Balkan sudjelovao je na zasjedanju Upravnog odbora (UO) Vijeća za provedbu mira (PIC) u BiH koje je završeno danas. Danas, 8. novembra se sastao s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Sastanku s predsjedavajućim Željkom Komšićem te članovima Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem i Miloradom Dodikom prisustvovao je i izvršni direktor za Zapadnu Evropu, Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Marko Makovec. Sastanku su prisustvovali i ambasador SAD u BiH Eric Nelson te šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler.

Escobar se jučer sastao i s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom i ministrom obrane Sifetom Podžićem.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.