Cijene goriva u Bosni i Hercegovini nastavljaju rasti, a građani sve teže podnose nova poskupljenja koja direktno pogađaju kućne budžete. Uprkos sve izraženijem nezadovoljstvu, konkretne mjere vlasti i dalje izostaju.
Na benzinskim pumpama širom zemlje gotovo svakodnevno se mijenjaju cjenovnici, dok vozači svako novo točenje goriva plaćaju sve skuplje. Iako se o problemu intenzivno govori, iz institucija nema jasnih ni brzih rješenja.
Bez podrške
Jedini ozbiljan prijedlog koji je bio na stolu – ukidanje akciza na gorivo – nije dobio podršku u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Izmjene zakona blokirali su delegati SNSD-a, čime su građani ostali bez potencijalnog olakšanja u trenutku rasta troškova života.
Dok politički akteri u BiH pokušavaju postići dogovor, svakodnevni troškovi građana nastavljaju rasti, bez ikakvih konkretnih intervencija države, javlja BHRT.
Region reaguje
Za razliku od BiH, zemlje regiona već su poduzele niz mjera kako bi ublažile posljedice rasta cijena goriva.
Ekonomski ekspert Davud Bećirović ukazuje na primjer Slovenije:
“Ono što vidimo u regionu, recimo Slovenija je poprilično brza. Oni su ograničili količine goriva, fizička lica na 50 litara dnevno, pravna na 200 litara i to je recimo jedan od mehanizama koji može da ustabili.”
U Sloveniji je u distribuciju goriva uključena i vojska, dok su vlasti pozvale distributere na bolju koordinaciju kako bi se osigurala stabilna opskrba.
Sjeverna Makedonija smanjila je PDV na benzin i dizel sa 18 na 10 posto. Premijer Hrisrijan Mickoski istakao je:
“Očekujemo da cijena benzina ostane ista, a cijena dizela da se poveća tri do tri i po denara za litar. Time građanima štedimo otprilike oko 200.000 eura na dan ili oko million i po eura sedmično.”
Mjere širom regiona
Hrvatska je usvojila novi paket mjera vrijedan 450 miliona eura, koji uključuje regulaciju cijena goriva te zadržavanje cijena struje i plina u narednih šest mjeseci. Ukupna vrijednost intervencija od 2020. godine dostigla je čak devet milijardi eura.
Direktorica Hrvatskog udruženja poslodavaca Irena Veber naglašava:
“Ono što mi ispred HUP-a stalno naglašavamo je da je bitno da te mjere, odnosno socijalni transferi, budu ciljani na socijalno najugroženije sugrađane.”
Slične korake poduzele su i druge zemlje. Crna Gora je smanjila akcize, dok je Srbija produžila ograničenje cijena derivata nafte, čime pokušava zadržati stabilnost tržišta.
Stručnjaci nude rješenja
Stručnjaci smatraju da BiH ima na raspolaganju niz mjera koje bi mogle ublažiti krizu, ali nedostaje politička volja za njihovu implementaciju.
Bećirović ističe da bi uvođenje diferenciranog PDV-a, oslobađanje robnih rezervi i aktivnije upravljanje tržištem goriva mogli donijeti konkretne rezultate.
“Druga stvar je uvesti diferencirani PDV koji bi sigurno pomogao da cijena goriva bude niža. Treća je oslobađanje naftnih rezervi i dobara, ali i tu zakazujemo jer zavisimo od susjednih zemalja i globalnih cijena nafte”, dodaje on.
Teret na građanima
Primjeri iz regiona jasno pokazuju da rješenja postoje – od smanjenja poreza do direktne kontrole cijena. Međutim, bez političkog konsenzusa u BiH, te mjere ostaju neiskorištene.
Dok vlasti ne postignu dogovor, teret poskupljenja i dalje će snositi građani, posebno oni s najnižim primanjima, koji već sada osjećaju najteže posljedice rasta cijena.
