Pravi izvor krize je nepoštivanje Ustava Bosne i Hercegovine. Mi moramo poštovati Ustav i njegovati ustavno domoljublje. Ako u tome uspijemo, krize će biti rjeđe i kraće će trajati. Neće imati ovakav intenzitet i neće izazivati zabrinutost ni unutar zemlje ni u našem okruženju, izjavio je u intervjuu za Fenu zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
On smatra da je problem u težnji i potrebi da se ostvare politički ciljevi koji nisu postignuti u posljednjih 15-20 godina, gdje se politika temelji na brojnosti i prikazuje kao građanski koncept, a karakteriše je težnja za dominacijom. Odgovor iz Republike Srpske je otpor koji prelazi u klasični separatizam. Ni jedno ni drugo, poručuje Čović, ne može proći u BiH.
Zajedništvo tri naroda
-Temelj Bosne i Hercegovine su njena tri ravnopravna konstitutivna naroda. BiH se historijski uvijek temeljila na zajedništvu tri naroda i njihovom legitimnom predstavljanju. Kada se to naruši, nastaje ambijent za ovakve krize, smatra Čović.
Govoreći o trenutnoj političkoj situaciji u BiH, Čović kaže da je teško uopće definisati ko je pozicija a ko opozicija, s obzirom na to da na različitim nivoima vlasti postoje različite koalicije, kao i podijeljene ustavne nadležnosti između raznih nivoa koji su prisiljeni sarađivati.
-S kim danas možete sjesti i nešto dogovoriti, a da se to provede u praksi? To je pravo pitanje – kako provesti ono što se dogovori. Mi iz HDZ-a, kao i HNS-a, razgovaramo sa svima, da bude jasno. Zbog ovakve strukture BiH primorani smo razgovarati sa svima. Otvorili smo razgovore s najvećim brojem stranaka koje imaju uticaj u Parlamentarnoj skupštini BiH i parlamentima entiteta. To ide teško jer su stavovi ukopani i polako se zauzimaju pozicije pred Opće izbore 2026. godine. Pogotovo zato što smo na prethodnim izborima „eliminisali“ SDA kao dominantnu bošnjačku stranku. To je i doživljeno kao eliminacija, pa ti ljudi sada žele stvoriti ambijent koji će im omogućiti dominaciju na predstojećim izborima, ističe Čović.
Dodaje da HDZ BiH u tim razgovorima nudi i rješenja, kao što je hitna sjednica Doma naroda PSBiH na kojoj bi se kao prve tačke dnevnog reda razmatrala dva evropska zakona: o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću te o Sudu BiH.
-Naravno, mi smo na dnevni red stavili i Izborni zakon, ali tek iza ova dva evropska zakona. Time smo omogućili onima koji se hvale svojim odnosom prema evropskim ambicijama BiH da to pokažu i u praksi, glasanjem za zakone koje je EU postavila kao uslov za otvaranje pregovaračkog procesa. Onda ostaje samo jedno pitanje – da Vijeće ministara imenuje glavnog pregovarača i njegove zamjenike. Ukratko, to je način kako mislimo izaći iz aktuelnih izazova, pojasnio je Čović.
Po njemu, prioritet je i usvajanje državnog budžeta, a ako neko želi raspravljati o smjeni pojedinih dužnosnika, to može učiniti i za dva ili tri mjeseca, nakon što se završe prioritetne aktivnosti na evropskom putu BiH.
Kada je riječ o hrvatskoj poziciji u BiH, Čović navodi tri ključna cilja – mir i stabilnost BiH, euroatlantske integracije i ravnopravnost tri naroda kroz poštivanje Ustava BiH.
-To je Izborni zakon koji se tiče legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu BiH. Smatramo da je sada posljednji trenutak da se to pitanje riješi. Većina kolega s kojima razgovaramo slaže se s tim, pa čak i javno govore da nije u redu da drugi Hrvatima biraju njihovog člana Predsjedništva. Međutim, već četiri izborna ciklusa imamo dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, bez obzira šta ko o tome mislio. To se mora promijeniti. Ako za pet ili šest mjeseci dođemo u priliku da razgovaramo o promjeni Ustava BiH i provođenju presuda iz Strasbourga – volio bih da možemo. Ali mislim da je dvotrećinska većina teško dostižna, pa zato tražimo izmjene Izbornog zakona u pogledu izbora članova Predsjedništva BiH kako bismo bar tu relaksirali situaciju, jer za to imamo kapacitet, kaže Čović.
“Funkcija člana Predsjedništva nije protokolarna”
Dodaje da nije korektno što partneri iz Sarajeva ne žele zaustaviti praksu izbora dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, a istovremeno traže od Hrvata da „spašavaju situaciju“ i izvuku zemlju iz institucionalne krize.
On odbacuje tvrdnje da je funkcija člana Predsjedništva BiH samo protokolarna, jer je, kaže, cijeli jedan konstitutivni narod izuzet iz vanjske politike (imenovanja diplomata), monetarne politike (imenovanje uprave Centralne banke BiH), pa čak i iz vojne politike (imenovanje čelnih ljudi Oružanih snaga BiH). Takođe, Predsjedništvo je formalni predlagač budžeta BiH.
-Nećemo dozvoliti da Hrvate u Predsjedništvu BiH predstavlja bilo ko osim onih koje izabere hrvatski narod. Ako se partnerima ne sviđa naš prijedlog – a ovo je jedan od deset koje smo nudili u posljednjih 20 godina – neka ponude svoj prijedlog koji osigurava reprezentativnost Hrvata i mi ćemo ga prihvatiti, poručuje Čović.
Kaže da sadašnja kriza teoretski može trajati do narednih izbora, a ako se to desi, produbit će se i dodatno produžiti. Rješenja nisu jednostavna, ali su moguća.
-Otišlo se predaleko, ali rješenje postoji. Moramo ga nekako uklopiti u pravni okvir BiH. Iako danas izgleda složeno, vjerujem da postoje institucije koje već rade na tome i pokušavaju pronaći rješenje, kaže Čović.
Govoreći o ulozi SAD-a i EU-a, očekuje drugačiji pristup njihovom angažmanu u BiH. Navodi da domaći političari često koriste međunarodne predstavnike kao alibi, prebacujući im odgovornost za donošenje odluka.
-Desilo se ono čega smo se bojali – umorili su se od nas i više nismo tema ni za jedan sto. Nekada su ovdje slali jake predstavnike koji su, zapravo, predstavljali vlast. Kad bi rekli da usvojimo neki zakon, mi bismo ga usvojili. Tako se ne može funkcionisati. Mi moramo štititi interese BiH i ostati među onima koji žele ući u evropsku porodicu, naglašava Čović.
U razgovoru za Fenu odbacio je tvrdnje da je pod međunarodnim pritiskom, ali dodaje da se ne želi nikome pravdati – ni izvan BiH, ni na domaćoj političkoj sceni.
-Kolege često kažu da HDZ ili ja lično treba dokazati jesmo li za ovo ili ono. Kome da se dokazujemo? Zašto? Pa mi smo jedini koji iskreno žele evropski put. Jedini koji jasno i glasno govore da žele ustavom definiranu BiH kao svoju domovinu. Mi nikome ne čuvamo leđa. To su najbolje osjetile kolege iz opozicije Republike Srpske kojima smo rekli: „ako želite nešto mijenjati, pokažite dosljednost – pratite evropski put i uvažavajte ravnopravnost tri konstitutivna naroda“. Dali smo određeni rok koji još uvijek traje da završimo ta pitanja i da stvari postavimo drugačije, poručio je Čović.
“Trudimo se zaštititi Federaciju”
Komentirao je i pozive da visoki predstavnik promijeni zakon kako bi se mogao imenovati novi ministar sigurnosti BiH na prijedlog opozicije iz RS-a.
-Ako mijenjamo zakone ili ustav zbog krize, gdje smo onda stigli? Neka mi kažu – radi li Ministarstvo sigurnosti lošije zato što mu nedostaje jedan čovjek? Mislim da dobro funkcioniše. Taj Ustav je zaustavio rat i donio mir. Puno toga nije donio, ali je donio mir. Ideja da visoki predstavnik to mijenja je izuzetno opasna i licemjerna prema BiH.
Na kraju, govoreći o mogućim negativnim posljedicama narušenih odnosa na državnom nivou po funkcionisanje vlasti u Federaciji BiH, Čović kaže:
-Trudimo se da zaštitimo Federaciju. Ovdje postoji redovna komunikacija. Neke stvari idu sporo, ali skoro su sva pitanja došla na red – kadrovska i zakoni. Jedini zakon oko kojeg smo imali problem, jer nam se opet neko miješa izvana, jeste južna gasna interkonekcija. Ali i to ćemo riješiti. Učinit ćemo sve da očuvamo stabilnost Federacije. Dosad smo uspjeli, a vjerujem da ćemo uspjeti i ubuduće, poručio je Dragan Čović u razgovoru za Fenu.
