Nalazimo se u jednoj dubokoj krizi funkcioniranja svih institucija na nivou Bosne i Hercegovine – rekao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u razgovoru za Fenu, komentirajući prvostepenu presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i poteze NSRS.
Međutim, Čović napominje da su se i prije same presude vodile rasprave o tome koliko je Bosna i Hercegovina funkcionalna, je li uistinu pravna država te koliko je napredovala na evropskom putu.
Sada, u kriznoj situaciji, Čović smatra da je važno iskoristiti priliku za „zbijanje redova“, jačanje saradnje i traženja rješenja kako bi država mogla normalno funkcionirati.
“U posljednjim danima održana je sjednica Vijeća ministara i niz sastanaka s političkim partnerima, uključujući predstavnike vlasti, kao i pozicije i opozicije, pri čemu je već dugo nejasno ko je pozicija. To se jasno vidi u procesu donošenja odluka u Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Rezultat tih razgovora bilo je jučerašnje usvajanje prijedloga budžeta u Vijeću ministara. Očekuje se da će taj proces biti završen sljedeće sedmice, ovisno o tome kada će institucija Predsjedništva proslijediti dokument. Postignut je dogovor da se postupak ubrza kako bi proračun bio usvojen na posebnim sjednicama Parlamentarne skupštine BiH”, pojasnio je Čović.
Isti pristup primijenio bi se i na zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), koji je već prošao Vijeće ministara, kao i na Zakon o sudu BiH, iako je on jučer povučen na doradu od strane ministra pravde BiH, navodi predsjednik HDZ-a BiH.
Usvajanjem tih zakona, dodaje Čović, formalno bi se ispunili postavljeni zahtjevi u okviru evropskih integracija, omogućujući da Evropska unija, uprkos drugim prioritetima, konačno dobije konkretan napredak od strane BiH.
“U narednih desetak dana imamo više žurnih sjednica Doma naroda s posebnim tačkama dnevnog reda. A vidio sam jučer na Domu naroda, iako ja nisam bio fizički prisutan, da ima prijatelja iz opozicije u Republici Srpskoj koji žele pod svaku cijenu staviti neka druga pitanja kao prioritet”, napomenuo je.
Čović vjeruje da je moguće postići dogovor tako da se evropski put i prioritetna pitanja razdvoje. Smatra da budžet treba biti u fokusu, dok bi se unutrašnja, kadrovska pitanja rješavala naknadno.
Tri temeljna cilja
Dalje ističe da je ključno stalno naglašavati tri temeljna cilja: stabilnost i mir u BiH, funkcionalnost institucija te jednakopravnost tri konstitutivna naroda. O tim pitanjima razgovarao je i s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.
“Uvjeren sam da će trebati dosta truda, puno više razgovora nego što imamo danas, da bi BiH bila u stanju funkcionalnosti kroz izvršnu i zakonodavnu vlast, ali politička vlast mora odraditi svoj dio posla”, napominje.
Govoreći o saradnji s partnerima, Čović ističe da se u bilateralnim razgovorima, posebno s „Trojkom“, većina pitanja može riješiti, ali navodi da postoje i nepomirljivi stavovi te odbijanje pojedinih partnera da međusobno sarađuju.
“Nema druge nego razgovarati. Bez razgovora bojim se da ćemo imati zastoj koji danas nikom ne treba”, upozorio je.
Podsjeća da su nakon izbora sklopljeni sporazumi i preuzete obveze koje treba ispuniti te naglašava kako je ključno da svi razumiju potrebu za funkcioniranjem BiH u stabilnom okruženju i rješavanjem pitanja ustavne jednakopravnosti tri konstitutivnih naroda.
“Mislim tu vrlo jasno i na ono što je ostalo kao obaveza da ćemo završiti kad je u pitanju hrvatski narod, misleći taj minimum koji smo postavili, a to je izborno zakonodavstvo BiH”, ističe Čović.
Čović izražava zabrinutost da su evropske integracije kod drugih političkih aktera pale u drugi plan, dok ih hrvatski predstavnici i dalje stavljaju kao prioritet. Zbog toga insistira na usvajanju zakona kroz parlamentarnu proceduru te očekuje da svi partneri prihvate tri ključna pitanja kao temelj budućeg funkcioniranja.
Naglašava da se u bilateralnim razgovorima pokazuje razumijevanje za te ciljeve, ali da ih je potrebno provesti kroz institucije, odnosno Vijeće ministara, Zastupnički dom i Dom naroda BiH, kao i na nižim nivoima vlasti, uključujući Vladu FBiH i kantone.
“Jedan je miks političkih stranaka koje su na različitim nivoima u poziciji, odnosno opoziciji, i tu treba dosta energije, ali nema druge – nalazite se između dvije vatre. Ako će to donijeti da u miru riješimo ove sve naše probleme i napravimo iskorak i u vanjskoj politici i na unutarnjoj sigurnosti, onda mislim da je to najmanje što možemo učiniti vodeći ovu politiku uime HDZ-a BiH”, rekao je Čović.
Potrebna je odgovornost
Uprkos političkim previranjima, Čović smatra da sigurnosna situacija u BiH trenutno nije izražena, ali da postoji potreba za odgovornim pristupom.
“Lično mislim da sigurnosna situacija ne postoji, međutim, treba biti odgovoran – poručuje Čović, ističući da su geopolitički izazovi sve veći, posebno u kontekstu rata u Ukrajini i promjena u međunarodnim odnosima.
Također je naglasio važnost unutarnje stabilnosti kako bi se izbjegli potencijalni vanjski utjecaji.
“Moramo izgraditi svoje strateške odrednice koje nas trebaju čuvati u unutrašnjoj ravnoteži funkcioniranja i onda da se ne treba brinuti za sigurnosni element. Ovako kad smo ranjivi, bilo ko sa strane može kroz neke svoje kalkulacije – lokalno, kratkoročno ili sa sitnim incidentima napraviti nervozu. Najvažnije je da našim ljudima diljem BiH prenesemo uvjerenje da ćemo funkcioniranjem institucija osigurati apsolutni mir i stabilnost”, poručio je.
Kada je riječ o međunarodnim akterima, Čović ističe da oni trebaju podržavati BiH u jačanju unutrašnje stabilnosti, ali ne donositi odluke umjesto domaćih institucija.
“Ne mislim da se oni trebaju na bilo koji način operativno uključivati. Što se tiče politike, mislim da treba slati jasne poruke unutrašnje stabilnosti i mira, apsolutne nedjeljivosti Bosne i Hercegovine te naših euroatlantskih integracija. Moramo razumjeti da je nužno funkcionirati skladno Ustavu, provesti odluke Ustavnog suda i osigurati potpunu ustavnu jednakopravnost”, napomenuo je.
Čović je naglasio kako BiH ne može istovremeno očekivati napredak u integracijskim procesima i oslanjati se na odluke međunarodne zajednice umjesto vlastitih institucija.
“Ja ne bih više nikad želio da bilo koji predstavnik bilo koje institucije međunarodne zajednice donosi odluke uime izvršne i zakonodavne vlasti u BiH – rekao je, dodajući da BiH mora biti dio zapadnog promišljanja i strategija, posebno u sigurnosnom i odbrambenom kontekstu.
Snažno partnerstvo
Govoreći o funkcioniranju vlasti na federalnom nivou, Čović je istaknuo kako redoviti razgovori s partnerima iz Federacije doprinose rješavanju gotovo svih postojećih problema. Naglasio je da su posljednji sastanci s predstavnicima „Trojke“ pokazali kako postoji osnova za snažno partnerstvo unutar Vlade i Parlamenta Federacije BiH.
“Zadnji razgovori koji smo prošle sedmice imali s predstavnicima ‘Trojke’ daje nam za pravo da možemo vjerovati da ćemo na razini FBiH, i u vladi i parlamentu, imati jedno snažno partnerstvo – rekao je, dodajući da je važno jasno definirati odnose unutar vlasti i opozicije.
Pozvao je i opozicione stranke na svim nivoima da se uključe u projekte kako bi se osigurala potpuna stabilnost.
