Crne prognoze: Čapljina bi do 2100. mogla nestati pod morem?
Nedavni UN-ov izvještaj o stopi zagađenja Zemljine atmosfere naveo je da je prošle godine čovječanstvo, ne samo što je povećalo razine CO2 na najviše u ljudskoj historiji, nego je to činilo brže nego ikada.
Uz takve trendove i lobiranje naftnih, plinskih i kompanija koje zarađuju na ugljenu, pri čemu ulažu milijarde eura i dolara u promoviranje daljnjeg korištenja fosilnih goriva, svijet je sve dalje od toga da se u ovom stoljeću spasi od globalnog zagrijavanja goreg od 2°C koliko su nacije svijeta dogovorile Pariškim klimatskim sporazumom, kamoli da se zaustavi na 1,5°C, što je predloženo kao posebno ambiciozan cilj.
Kako sada stvari stoje i prema čak i optimističnim predviđanjima, svijet će do 2100. ovakvim tempom biti topliji za 3°C.
Najnoviji članak objavljen na ovu temu u Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A. navodi da će po takvim scenarijima razina mora širom svijeta do kraja stoljeća porasti za između 4,3 i 9,9 metara u odnosu na prosjeke prije nego drastičnih promjena diljem Zemlje uslijed klimatskih promjena.
Samo pet godina otkako se u službenim predviđanjima čak i rast mora od 1,5 metara smatralo ekstremnim prognozama, odjednom ispada da su i umjerena predviđanja nekoliko puta gora od toga.
Dolina Neretve je na klimatske promjene najranjivije područje. U slučaju već i 4 metra, nestaju Opuzen, Metković i Ploče u Hrvatskoj, a Čapljina dobiva svoju rivijeru.
No, more se tu ne bi zaustavilo pa bi potopljena bila i Čapljina, more zapravo može prodrijeti do pola puta do Mostara, a bavljenje poljoprivredom u tim uslovima ne bi bilo moguće.
