Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

mještani protiv

Da li Općina Novo Sarajevo brine o interesima investitora ili građana?

FOTO: Adi Kebo/zurnal.info

Mještani su spremni, zaključuju, iskoristiti sve zakonom dozvoljene mogućnosti, uključujući pokretanje tužbe, ali i proteste, sve s ciljem da ne dozvole rušenje postojeće i izgradnju nove zgrade.

Dio mještana sarajevskog naselja Hrasno i Općina Novo Sarajevo ne mogu se složiti oko sudbine danas napuštene zgrade u ulici Aleja lipa 56.

Općinske službe, uz druge nadležne institucije, a na zahtjev vlasnika firme Senabil, rade na usvajanju izmjena regulacionog plana kojim bi se omogućilo rušenje postojećeg, te izgradnja novog stambeno-poslovnog objekta puno većih gabarita.

Stanari okolnih zgrada strahuju, smatrajući da bi predložene intervencije narušile stabilnost njihovih zgrada, kvalitet života i zdravlje stanovnika. Žurnal nezvanično saznaje kako u Općinskom vijeću trenutno ne postoji većina koja bi izglasala predložene izmjene.

Nedavno su došli u žižu javnosti

Objekat na fotografiji, koji se nalazi na adresi Aleja lipa 56 u sarajevskom naselju Hrasno, odavno je napušten. Smješten između dvije stambene zgrade izgrađene prije 50-ak godina, u blizini rijeke Miljacke, nekada je bio Dom penzionera, dok ga je u ratu koristila Armija RBiH.

Od tada je prepušten zubu vremena, a na prostoru oko zgrade trenutno se nalaze uređen parking, kontejneri, put kojeg mještani nazivaju požarnim…

Ovaj objekat i prostor oko njega, koji se nalaze u privatnom vlasništvu, nedavno su došli u žižu javnosti kada je objavljeno kako se priprema usvajanje izmjena i dopuna regulacionog plana kojim je predviđeno da se na mjestu ovog izgradi novi, mnogo veći stambeno-poslovni objekat.

Mještani iz dvije susjedne zgrade brzo su se organizirali i usprotivili tome. Novinari Žurnala su uz uvjet anonimnosti razgovarali s njima. Ipak, prije nego što iznesemo njihove brige i stavove, a zbog lakšeg razumijevanja, pokušat ćemo u kratkim crtama objasniti kako se došlo u trenutnu situaciju.

Povećanje gabarita

Prve bitne izmjene i dopune regulacionog plana usvojene su još 2006. godine. Ovim planom, koji je još uvijek aktuelan, predviđena je nadogradnja postojećeg objekta, uz izgradnju još jednog objekta sličnih gabarita. Oba objekta bi, dakle, imala podrumske prostorije, prizemlje, te po četiri sprata.

Izvod iz regulacionog plana iz 2006. godine

Međutim, do gradnje prema ovom planu nikada nije došlo, niti se bilo šta drugo značajno na terenu mijenjalo. Ipak, promjene se počinju dešavati kada trenutni vlasnik objekta – sarajevska firma Senabil – šalje zahtjev Općini Novo Sarajevo za izmjenom regulacionog plana, i to prema skraćenom postupku.

Prema podacima s portala akta.ba, Senabil d.o.o. osnovan je 2005. godine, a primarno se bavi razvojem i upravljanjem nekretninama. U vlasništvu je preduzeća pod nazivom Sama Al-Maarifa, a koje se bavi općom trgovinom i građevinarstvom. Kao direktor se navodi Mahmod Hasan-Ahmad.

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i Općina Novo Sarajevo zahtjev cijene opravdanim, a općinski načelnik Hasan Tanović šalje Općinskom vijeću prijedlog odluke o pristupanju izradi izmjena i dopuna regulacionog plana. Općinsko vijeće Novo Sarajevo 18.10.2022. godine to usvaja, te se pristupa izradi izmjena i dopuna regulacionog plana.

U suštini, namjera je promijeniti postojeći regulacioni plan iz 2006. godine, i to u korist interesa vlasnika parcela.

Naime, umjesto nadogradnje postojećeg objekta, on se ruši. Dalje, na tom mjestu, te na području gdje je bila predviđena gradnja novog objekta, sada je planirana izgradnja jednog cjelovitog objekta puno većih gabarita.

Tako je umjesto dva manja objekta koja bi imala podrumske prostorije, prizemlje i četiri sprata, predviđena gradnja jednog većeg s dvije podzemne etaže, prizemljem, te čak pet spratova. Uz to, jedan dio javne zelene površine bio bi asfaltiran, dok s druge strane neka postojeća parking mjesta više ne bi postojala.

Predložene izmjene i dopune regulacionog plana

Da li bi gradnja novog objekta ugrozila stabilnost okolnih zgrada?

Ono što grupu stanara susjednih zgrada najviše brine jeste predviđeno rušenje postojećeg objekta. Kažu da su postojeće okolne zgrade svakako djelomično narušene stabilnosti, da su nekoliko puta sanirane pukotine u podnožju zgrada, te strahuju da bi svaka veća intervencija u blizini zgrada ozbiljno narušila njihovu stabilnost.

Uz to ističu da je riječ o nestabilnom tlu s obzirom na blizinu rijeke.

„Najviše nas brine iskopna rupa od 800 kvadrata, što mi ne znamo na koji način će se to provesti jer nam niko nije rekao, niti napisao. Dalje, smatramo da nisu urađene adekvatne predistražne radnje u smislu kako će to utjecati na okolne objekte.

Mi poštujemo vlasništvo, ali je vlasništvo i naše. Mi tražimo apsolutnu zakonsku zaštitu naše imovine i garanciju, u slučaju problema, ko namiruje 40 miliona naše štete, koliko ukupno iznosi vrijednost ove dvije zgrade“, govore stanari.

Pri tome se pozivaju na član 75. Zakona o stvarnim pravima FBiH, u kojem se jasno navodi da „vlasniku nije dozvoljeno da kopa svoje zemljište ili da čini na svojoj nekretnini druge radnje, za koje je razumno očekivati da bi mogle dovesti u opasnost stabilnost tuđe nekretnine“.

Kopanje nije jedini razlog zbog čega su stanari zabrinuti. Govore kako bi se gradnjom novog objekta smanjila vrijednost njihovih nekretnina, da se značajno ograničava pravo na prirodnu sunčevu svjetlost, pogled iz stanova na pejzaž, Miljacku i šetalište.

Da se smanjuje strujanje vjetra, odnosno povećava temperatura, da bi se gradnjom objekta trajno uništile više od dvije trećine parkovske zelene površine… Sve to bi, tvrde, narušilo kvalitet života, sigurnost i zdravlje stanovnika ovog naselja.

Razočarani su i u načelnika Tanovića, ali i u općinske službe. Govore kako su stekli utisak da više brinu o interesima investitora, nego o interesima građana koji su ih birali.

Smatraju i kako postojeći objekat ima kulturno-historijski značaj, te bi ga stoga trebalo adekvatno zaštititi. Bili su prisutni i na javnoj tribini, a održan je i sastanak u prostorijama Općine Novo Sarajevo.

„Atmosfera na javnoj tribini bila je vrlo negativna, vrlo arogantna od strane uposlenika Općine Novo Sarajevo. Niti jednog momenta na toj javnoj tribini nismo imali osjećaj da nas se čuje. Na sva pitanja smo dobili odgovor „otprilike“, ne sa činjenicama, ne s dokazima, nego s bajkom.

Mi niti jednu činjenicu koja bi nas ubijedila da će sve biti uredu nismo dobili. Činjenica da su uposlenici štitili investitora je za nas bila apsolutni šok. Njihov primarni posao je zaštita interesa građana i Općine Novo Sarajevo, a ne zaštita investitora“, pričaju stanari novinarima Žurnala.

S obzirom na to da, kako kažu, niti jedna njihova primjedba nije uvažena, tražili su i dobili sastanak s načelnikom i predstavnicima nadležne općinske službe. Opet bez konkretnog dogovora.

„Na tom sastanku smo stekli utisak da smo došli na pripremljenu stvar. Nekoliko pitanja su saslušali, ali su na svako pitanje imali negativan odgovor. Sam načelnik je na početku bio prijatan i ljubazan, dok nismo počeli iznositi prigovore, a onda je i on počeo gubiti strpljenje.

Nismo zadovoljni njegovim stavom, ne može biti njegov argument da je ono ruglo i da ćemo imati lijepu zgradu“, govore razočarani mještani.

Novinari Žurnala poslali su upit vlasniku parcele firmi Senabil, ali odgovor do zaključenja teksta nismo dobili. Iz Općine Novo Sarajevo su potvrdili kako je na sastanku u Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, koji je održan nakon javne tribine, zaključeno da primjedbe, prijedlozi i sugestije građana nisu opravdane.

Iz Općine Novo Sarajevo u svom odgovoru se nisu posebno dotakli najvažnijeg pitanja

„Visina novoplaniranog objekta se uklapa s visinom postojećih objekata koji su paralelni s rijekom Miljackom, a u skladu je i s odredbama „Studije o urbanim ventilacionim koridorima i uticaju visokih zgrada“, kojom je u zoni od 200 metara od ruba primarnog ventilacionog koridora – korita rijeke Miljacke, dozvoljena izgradnja novih objekata maksimalne visine 20 metara“, tvrde iz Općine Novo Sarajevo.

Ipak, iz Općine Novo Sarajevo u svom odgovoru se nisu posebno dotakli možda i najvažnijeg pitanja – postoji li opasnost od narušavanja stabilnosti okolnih zgrada.

Umjesto toga, ističu kako je „evidentno da planirani objekat ne može ograničiti prirodnu sunčevu svjetlost višim objektima“, te da je „primjedba stanara koja se odnosi na „ukidanje protupožarnog puta“ potpuno neosnovana, iz razloga što postojeći put sa sjeverne strane objekta nije evidentiran kao put u katastarskom operatu i Zemljišnoj knjizi, niti je definiran kao bilo kakav put važećim planskim dokumentom“.

Osim toga, iz nadležne općinske službe su u ranijim izjavama za medije konstatovali da će eventualnim usvajanjem izmjena i dopuna regulacionog plana, samo izdavanje urbanističke saglasnosti rezultirati novim istražnim radnjama i geologijom koja se detaljnije radi za izdavanje građevinske dozvole.

No, stanari okolnih zgrada ne vjeruju Općini Novo Sarajevo. Za Žurnal govore kako je odnos itekako narušen. Razočarani su što prije pokretanja cijele procedure nisu niti općinske službe, niti investitor razgovarali s njima, kako bi pokušali doći do kompromisa.

Sluh za građane ne postoji

Danas, njihov zahtjev je potpuno jasan i nedvosmislen – neprihvatljivo je i rješenje iz 2006. godine, a pogotovo predložene izmjene regulacionog plana.

„Naš zajednički cilj jeste da ne dozvolimo da ovdje dobijemo grdosiju od zgrade. Ova zgrada se treba rekonstruisati, treba se popraviti. Da je bilo pameti, javna vlast bi kupila ovo i renovirala, pa da se stavi u javnu svrhu. Ali sluh za građane ne postoji. Umjesto da se razgovaralo s nama, da se nađe neko rješenje, da se zelena površina uredi, oni prave nešto što će biti neka nova tibra…“, pojašnjavaju.

Ono što bi trebalo uslijediti jeste da Općinsko vijeće Novo Sarajevo glasa da li su za ili protiv predloženih izmjena i dopuna regulacionog plana. Žurnal nezvanično saznaje kako trenutno ne postoji većina koja bi izglasala usvajanje.

S druge strane, mještani su spremni, zaključuju, iskoristiti sve zakonom dozvoljene mogućnosti, uključujući pokretanje tužbe, ali i proteste, sve s ciljem da ne dozvole rušenje postojeće i izgradnju nove zgrade.

Mještani protiv gradnje