Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Danijel Višević, idejni tvorac Zetra Projekta: Svi su bili protiv rata, ali on se desio

BiH

danijel visevic (1)

U Sarajevu danas počinje snimanje prve faze dokumentarnog filma “Projekt Zetra” u režiji Danijela Viševića, a riječ je o projektu kojim se četvrt vijeka nakon mirovnog koncerta u Zetri, grupa mladih novinara, producenata iz Njemačke i BiH upućuje na putovanje u prošlost o kojoj transmedijski pripovijeda u potrazi za odgovorom: kako je uopće moglo doći do rata u Jugoslaviji kada su mnogi bili protiv?

U julu 1991. godine, ispred i u dvorani Zetra, desetine hiljada ljudi je zajednički proslavljalo mir, a bio je to posljednji atom snage jedne višenarodne države i njenog otpora kojeg je pružao jedan snažan mirovni pokret kojeg se danas rijetki sjećaju. Impresivni videosnimci sa pozornice, kao i iz publike, pokazuju da niko među prisutnim nije mogao ni zamisliti da će nekoliko mjeseci kasnije narodi na ovim prostorima jedni protiv drugih ratovati i da će u toj borbi više od stotinu hiljada izgubiti život.

danijel visevic (2)

Dvadeset i pet godina kasnije, Crowdsourcing-Projekt Zetra traga za tadašnjim posjetiocima koncerta i njihovim pričama. Cilj projekta je sakupiti što je moguće više ljudi kako bi se podijelila njihova sjećanja i kako bi se pritom našao odgovor na pitanje: zbog čega počinje rat koji skoro niko ne želi?

Sve počelo od snimka koncerta

Danijel Višević, nagrađivani njemački novinar, idejni tvorac je projekta. Kako je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) rekao, sve je počelo prije nekoliko mjeseci kada je našao snimak Yutelovog koncerta za mir na Youtubeu. Tada je odlučio potražiti ljude koji su bili na tom događaju i ispričati priču o velikom pokretu za mir u bivšoj Jugoslaviji.

“Rođen sam u Njemačkoj i tamo sam odrastao. Prije sam imao sliku ljudi sa Balkana koji su, pretjeraću, jedva čekali taj rat, koji su jedva čekali da Tito umre i da se mogu opet poubijati. Kroz taj snimak i kroz kasnija istraživanja, saznao sam da je istina obrnuta. Istina je da narodi nisu htjeli rat, da su se zalagali za mir i da su se rukama i nogama borili protiv tog rata”, kazao je Višević.

Napomenuo je da je koncert u Zetri, 28. jula 1991. godine, predstavljao vrhunac mirovnog pokreta u Jugoslaviji: 30.000 ljudi u dvorani, 50.000 ispred. Osim u Sarajevu, desetine hiljada građana okupilo se u mnogim drugim mjestima širom bivše Jugoslavije kako bi protestovali protiv rata za koji nisu ni vjerovali da će izbiti.

“Taj koncert je bio emitiran preko Yutelove televizije i narod je pokazao da neće rat i da svako želi mir. Danima su novine pisale o tome. Ovdje je bila estrada Jugoslavije, svirali su najveći bendovi, a to je bila samo kulminacija. Bili su i protesti u Beogradu, Gradačcu, Kragujevcu, u Zagrebu te u više od 30 mjesta organizovane su velike akcije protiv rata, a sve s istom porukom ‘Mi želimo mir, ne želimo rat'”, istakao je autor.

Da se ne zaboravi

Kada je ekipa koja radi na projektu nedavno pokrenula stranicu Projekt Zetra na društvenoj mreži Facebook, prvobitno na njemačkom jeziku, počelo se javljati stotine ljudi koji su željeli biti dio virtuelnog mjesta na kojem će se 25 godina kasnije ponovo sretati kao posjetioci koncerta na kojem su jednoglasno pozivali na mir.

“Ja sam dosad već s tridesetak ljudi razgovarao i impresioniran sam tim pričama, jer su ljudi ostali optimisti, idealisti, zadržali su ljubav i nadu u sebi i to me je impresioniralo. U isto vrijeme, poučeni iskustvom onog što se dešavalo krajem osamdesetih u Jugoslaviji, zabrinuti su zbog onog što se danas dešava u Evropi. Vraća se nacionalizam i njih sve to podsjeća na ono vrijeme. Zato mi je važno da poslušamo te ljude, jer mislim da nam oni mogu nešto reći zbog njihovih iskustava i doživljaja, nešto što mi ne možemo ni zamisliti. Bilo bi pametno poslušati ih”, poručio je Višević.

Kako je kazao, dosad je saznao da se ljudi rado sjećaju pokreta za mir, ali i da se među mladom generacijom malo zna o njemu. Napominje da se njegovim njemačkim kolegama, nakon što su saznali za jedan od najvećih pokreta za mir na ovim prostorima i šire, počela mijenjati slika o Balkancima i da su shvatili da se uprkos naporima za mir, sukob može svakome dogoditi.

“Puno se priča o tome šta se dešavalo u ratu i jako je važno toga se sjećati, jer se to ne smije ponoviti. Ali slika je tek kompletna ako se priča kako se narod prije nego što je rat izbio, borio protiv njega. Ako mi zaboravimo ovaj pokret koji je bio za mir u Jugoslaviji, sve će to biti uzalud. Ljudu mi govore, bio je uzaludan, jer je izbio rat. To nije istina. Jedino ukoliko zaboravimo, on će biti uzaludan. Imamo mogućnosti da pričamo o tom pokretu, sjetimo ga se i kroz to ćemo sebi vratiti neko dostojanstvo, ponos i, nadam se, da će svima nama lakše pasti vidjeti u Srbinu, Hrvatu, muslimanu čovjeka koji nije želio rat“, kazao je inicijator projekta.

Višević s ratom u BiH i bivšoj Jugoslaviji direktno nema nikakve veze, budući da je rođen i odrastao u Njemačkoj gdje je imao mnoga ostvarenja, dok je sve vrijeme mislio da ga se rat na ovim prostorima nije nikako ticao. Međutim, veliki dio njegove šire familije živi u BiH i Hrvatskoj, a nekoliko članova je učestvovalo u ratu. Razgovarajući s njima, osjetio je traumu i posljedice rata koje se na neki način, istakao je, odražavaju i na njihovu djecu.

“Ja nisam nikada čuo top, ali rat ne razara samo ljude koji su direktno izloženi, razara i prijatelje i njihovu obitelj. Shvatio sam da rat nije gotov samo kada topovi prestanu pucati. Uvijek sam se pitao šta se trebalo desiti da ovaj rat ne izbije, šta je pogrešno pošlo i to se još više pitam otkad sam saznao za pokret za mir”, kazao je Višević.

Interesovanje TV kuća širom Evrope

Govoreći o detaljima projekta, istakao je da ono što ekipa koja radi na projektu “Zetra” prakticira je jedna nova vrsta žurnalizma koji je otvoren uz pomoć mogućnosti koje danas pruža internet, a cjelokupan projekat realizovaće se u nekoliko faza.

“Danas možemo skupa s publikom istraživati i dati odgovor na to pitanje. Ne trebamo biti novinari koji istražuju jednu stvar i na kraju ćemo nešto zaključiti, dati članak i vi da čitate. Ne, mi možemo sarađivati i zato je prva faza projekta Crowdsourcing – što znači da ćemo od 28. juna početi objavljivati priče u kojima želimo čuti kako su se ljudi zalagali, šta su radili, koja su njihova sjećanja na ovaj koncert. Te priče ćemo od 28. juna početi objavljivati na web stranici i od danas u Sarajevu počinjemo snimati prve priče”, pojasnio je Višević.

danijel visevic (3)

Dodao da će se, osim posjetilaca koncerta u dokumentarnom filmu pojaviti i umjetnici koji su tog dana bili na pozornici, a u kontaktu su s glumcem, pjesnikom i muzičarem Radetom Šerbedžijom, članovima bivšeg jugoslovenskog benda Plavi Orkestar, Harijem Mata Harijem…

Nakon prve faze prikupljanja i objavljivanja priča, druga faza je dokumentarni film. Višević je istakao da iz ovih priča žele napraviti jednoipočasovni film i da su, kada je o tome riječ, u kontaktu s raznim televizijskim kućama u Njemačkoj, Francuskoj, Austriji i Švicarskoj.

“Dobili smo pismene potvrde da su zainteresirani za dokumentarac tako da sam prilično siguran da ćemo ga moći složiti na jesen. Treća i četvrta faza su naredne godine i o tome ne možemo trenutno puno govoriti. ‘Zetra projekt’ je naš cilj koji će potrajati nekoliko godina, a ovo je samo početak”, poručio je Višević i još jednom pozvao sve one koji su prije 25 godina bili u Zetri da se putem e-maila zetraprojekt@gmail.com ili Facebook stranice jave i postanu dio jedne uspješne priče o miru.