Dautbašić prije osam godina osumnjičen za nezakonitu dodjelu državljanstava

Sekretar Ministarstva sigurnosti BiH Bakir Dautbašić po drugi je put, u posljednjih osam godina, pod istragom Državnog tužiteljstva.

Prva istraga protiv Dautbašića bila je otvorena još krajem 2007., nakon što je Komisija za reviziju državljanstava dostavila Tužiteljstvu BiH izvješće o brojnim slučajevima nezakonite dodjele bh. dokumenata strancima, piše Slobodna Bosna.

Kako je početkom 2008. zvanično potvrđeno u Tužiteljstvu BiH, tada su vođene dvije odvojene provjere dodijeljenih državljanstava, s tim da je najviše posla imala Udarna grupa za borbu protiv terorizma.
Njihova je zadaća bila da utvrde da li osobe koje su nelegalno dobile državljanstvo BiH, a posrijedi su bili mahom ratni dobrovoljci iz afro-azijskih zemalja, predstavljaju terorističku prijetnju.

Lista osumnjičenih

Podsjetimo da su članovi Komisije za reviziju odluka o naturalizaciji naveli da su dokumente o prijemu u državljanstvo BiH potpisivali Boriša Arnaut, bivši pomoćnik ministra MUP-a RBiH i poslije bh. ambasador u Srbiji i Goran Varunek, također nekadašnji pomoćnik ministra policije RBiH Bakira Alispahića.

Oduzeta državljanstva dijelili su i Talat Sulejmani, Husein Živalj, Hadžo Efendić, Enver Ajanović, Indir Ramović, Asim Hadžovic, Sidik Spahić i Nedžad Hadžimusić, djelatnici ambasada i konzulata BiH u Evropi i SAD.

Suspendirani sekretar Ministarstva sigurnosti BiH Bakir Dautbašić (nekadašnji stručni savjetnik vojnog pravobranioca), bivši sekretar Ministarstva pravde RBiH Sead Hodžić, te bivša pomoćnica ministra pravde RBiH Vildana Kustura, prema nalazima Komisije, bili su zaduženi da u protokol Ministarstva pravde upisuju osobe kojima je dato državljanstvo, što je bio početak upisa u matične knjige BiH.

Istraga je utvrđivala i odgovornost visokih policijskih dužnosnika iz Republike Srpske – Miće Stanišića, Tomislava Kovača, Živka Rakića, Dragana Kijca, Sredoja Novića i Zorana Lipovca.

No, kako su se na podužoj listi osumnjičenih nalazili „ugledni“ ministri i diplomate, sav je trud na koncu bio uzalud, budući da zbog nezakonite dodjele bh. državljanstva bjelosvjetskim teroristima, međunarodnim kriminalcima, prostitutkama i suradnicima stranih obavještajnih službi, niko nije sankcioniran.

Slobodna Bosna je proteklih godina pisala o „naturaliziranim Bosancima“ koji su do državljanstva BiH došli na nezakonit način.

Predsjednik državne Komisije za reviziju državljanstava naturalizovanih bh. gradana od 1992. do 2005. Vjekoslav Vuković svojedobno je objavio kako je od 900 obrađenih predmeta bh. državljanstvo oduzeto u preko 400 slučajeva.

Kome su davana državljanstva?

Marokanac Abdelilah Karrache prvi je naturalizovani Bosanac koji je u državljanstvo primljen 31. januara 1992. godine. Tada međunarodno priznata BiH nije ni postojala, a još manje se mogao dobiti bh. pasoš. No, Karracheu je rješenje potpisao Boriša Arnaut, tadašnji pomoćnik ministra policije Alije Delimustafića i otac zastupnika SBB-a u Parlamentu BiH Damira Arnauta.

Prema oduzetim državljanstvima, Arnaut je od 1994. do 1997. dodijelio najviše nezakonitih bh. državljanstava. U tom periodu Arnaut je nezakonito primio 32 Egipćanina, 25 Tunižana, 19 Alžiraca, 24 Turčina, 16 Sirijaca, 14 Sudanaca, 14 Jordanaca, 10 Palestinaca, 9 Kuvajćana, 8 Saudijaca, 7 Jemenaca, 6 Iračana, pet Libijaca, pet Libanaca, tri Italijana, tri Nijemca, i po dva Marokanca, Francuza, Iranca, Kataranina, Poljaka, Albanca i Bahreinca.

Arnaut je dao državljanstvo i Sjeverokorejcu Sin In Hou “jer je izrazio lojanost BiH” , a dvije godine ranije Bosanac je postao Sun Da, Kinez. Arnautov potpis se nalazi i na nezakonitom rješenju Sirijca Enaama Arnouta iz januara 1996., koji je 2003. osuđen u Chikagu na 11 godina zatvora zbog pomaganju u finansiranju terorističke mreže Al Qaide.

I najpoznatijem stanovniku Imigracionog centra u Lukavici Imadu Al Huseinu, zvanom Abu Hamza, Boriša Arnaut je nakon oslobođenja Vozuće, u septembru 1995., dao bh. državljanstvo.

Izdavanje rodnih listova

Većini osoba koje su tokom rata nezakonito stekle državljanstva trebao je 1996. upis u matične knjige rođenih.

Bez bilo kakve provjere validnosti izdatih rješenja i putnih isprava postupak upisa u matične knjige urađen je prvo upisivanjem u protokol Ministarstva pravde i općih poslova R/F BiH u kojem je sekretar bio predratni zamjenik ministra pravosuđa SFRJ Sead Hodžić (sada advokat), pomoćnica ministra Vildana Kustura i stručni suradnik u oblasti državljanstava Bakir Dautbašić.

Nakon što su oni uveli osobe u protokol Ministarstva, nezakonito naturalizovani državljani su preko Centra službi bezbjednosti u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Bihaću, Mostaru, Goraždu, upisivani u matične knjige i dobivali jedinstvene matične brojeve, odnosno lične karte na osnovu kojih su mogli obavljati poslove u BiH.

Kopije protokola Ministarstva pravde pokazuju da je vladao pravi haos prilikom upisa koji je rađen sa ostavljenim slobodnim mjestima za upis po zahtjevima MUP-a, AID-a, DKP-ova, MIP-a, kantona, Ministarstva odbrane…