Debevec: Prijetnje smrću uputili interesni centri kojima smetam

Od ukupnog broja podignutih optužnica, 49 odsto se odnosi na predmete koji spadaju u kategoriju najsloženijih i najprioritetnijih… U ovoj godini podignuto je ukupno devet optužnica za 12 lica, od kojih je sedam u potpunosti potvrđeno, jedna djelimično, dok je jedna u fazi odlučivanja, kaže predsjednik Suda BiH Ranko Debevec.

Predsjednik Suda BiH Ranko Debevec povodom prijetnji smrću koje su mu nedavno upućene kaže da ne može izbjeći zaključak da se radi o nekim interesnim centrima kojima moguće smeta to što je on predsjednik Suda BiH, a samim tim eventualno i kamen spoticanja za neke njihove namjere.

Debevec u intervjuu Srni kaže da je ranije, dok je radio kao tužilac i kao sudija, tužio i presuđivao na desetine opasnih kriminalaca, ali da mu nikada nisu upućene prijetnje na način na koji se to nedavno dogodilo.

“To je potuno neočekivano i zaista nesrećno! Takvi potezi su na neki način i znak očaja, kad ljudi padnu toliko nisko pa se služe necivilizovanim i retrogradnim sredstvima. Mene to neće poljuljati da nastavim raditi svoj posao savjesno, časno i pošteno u interesu države BiH, svih njenih naroda i građana. Istragu sprovode nadležne institucije. Dokle je ona došla nisam do ovog trenutka informisan”, kaže Debevec.

Govoreći o slučajevima takozvanih “cjepkanja optužnica” za ratne zločine u Tužilaštvu BiH, Debevec kaže da je to bilo prije njegovog stupanja na funkciju predsjednika Suda i da su štetne posljedice takvog postupanja pretežno sanirane.

“Danas imamo neke sporadične slučajeve za koje ne bih rekao da su rezultat planskog rada već dinamike krivičnih predmeta. Slijedeći zakonske odredbe koje definišu spajanje postupka, efikasno i uz prilično iskustvo, Sud će postupati s ciljem unapređenja vođenja krivičnih postupaka za ratne zločine”, kaže Debevec.

On ističe da je fokus njegovog djelovanja na stvaranju uslova za nezavisno i nepristrasno postupanje usmjeren na sve sudije i sve predmete, posebno imajući u vidu visok društveni interes i naročitu potrebu za procesuiranjem predmeta ratnih zločina.

“U Odjelu jedan za ratne zločine Krivičnog odjeljenja Suda BiH sudi pet fiksnih vijeća, koje čine iskusne kolege sudije sa dugogodišnjim pravosudnim karijerama. Prošla godina je okončana sa 721 završena predmeta u svim fazama, što je procentualno 83,74 odsto od ukupnog broja predmeta u radu. Preneseno je 140 predmeta u svim fazama ili 16,26 odsto od ukupnog broja predmeta u radu. Smatram to dobrim rezultatom i smatram da će se takav trend nastaviti i poboljšavati, što naravno ne zavisi samo od Suda”, rekao je Debevec.

Odgovarajući na pitanje o neujednačenosti i selektivnosti optužnica, Debevec je rekao da je to u isključivoj nadležnosti Tužilaštva BiH.

“Sud sudi za ono što Tužilaštvo optuži. Dakle, Sud BiH nije prava adresa za to pitanje. Bez da se upuštam u suštinu pitanja, optužnica je vezana za činjenični događaj na terenu, a pravna kvalifikacija djela je stvar dostupnih dokaza. Prema tome, kvalitet istrage diktira ovakvu ili onakvu optužnicu, ili pak ono što se desilo”, kaže predsjednik Suda BiH.

Debevec kaže da su od ukupno 39 optužnica koje su podignute u 2017. godini, četiri podignute u predmetima koji, po ocjeni stalnog Vijeća zaduženog za pregled i ocjenu složenosti predmeta, spadaju u kategoriju manje složenih koji ispunjavaju uslove za procesuiranje u mjesno nadležnim sudovima.

On dodaje da je u svim predmetima vođenje postupka preneseno na nadležne sudove u entitetima i Brčko distriktu.

“Preostalih 35 predmeta Vijeće je svrstalo u kategoriju složenih predmeta, s tim da se u 16 slučajeva radi o predmetima iz kategorije dva, predmeti koje je, prema Državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, potrebno procesuirati u roku od 15 godina od usvajanja Strategije. Preostalih 19 su predmeti iz kategorije jedan koja se odnosi na najprioritetnije predmete koje je, prema Strategiji, potrebno procesuirati u roku od sedam godina. Dakle, od ukupnog broja podignutih optužnica, 49 odsto ih je podignuto u predmetima koji spadaju u kategoriju najsloženijih i najprioritetnijih”, pojasnio je Debevec.

On je naveo da je u ovoj godini podignuto ukupno devet optužnica za 12 lica, od kojih je sedam u potpunosti potvrđeno, jedna djelimično, dok je jedna u fazi odlučivanja.

Debevec kaže da ocjena složenosti za predmete u ovoj godini još nije rađena, tako da će ti podaci javnosti biti dostupni u narednom periodu.

Pojašnjavajuši to što je tražio hitno usklađivanje neustavnih odredbi Zakona o krivičnom postupku sa Ustavom BiH, Debevec navodi da je i apelovao da se taj proces privede kraju, ali da ni danas nemamo praktičan rezultat.

On dodaje da je za jednu demokratsku državu pomalo porazno to što predsjednik Suda mora djelovati s ciljem usvajanja izmjena fundamentalnog zakona.

“To je sramota, ali ja ću svaki put ukazivati i tražiti da se urade korisne stvari. Dužnost mi je da obezbijedim zakonit rad ove institucije i u tom cilju ću, u granicama svojih ovlašćenja, a uvijek argumentovano i zasnovano na činjenicama, djelovati s ciljem napretka i postizanja dobrih rezultata. Evo koristim i ovu priliku da još jednom podstaknem kolege iz druge dvije grane vlasti da se to pitanje što prije riješi. Isto važi i za Zakon o obavještajno-bezbjednosnoj agenciji BiH. Kriminal ne spava!”, istakao je Debevec.

On kaže da je očekivano da protekom godina broj predmeta ratnih zločina opada, a samim tim da se kapaciteti oslobađaju za Odjel dva koje sudi u predmetima privrednog kriminala, organizovanog kriminala i korupcije.

Debevec dodaje da nije optimista da će do smanjenja broja predmeta ratnih zločina zaista i doći u skorijoj budućnosti, ali da to ipak treba imati u vidu kod donošenja dugoročnih odluka.

“U godini koja je prethodila mom imenovanju za predsjednika Suda, uz druge kolege na Odjelu za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju, imao sam godišnju normu 400 odsto. To me ponukalo da kao jednu od prvih mjera uvedem treće fiksno vijeće, koje je i ranije postojalo. Samim tim se teret smanjio, iako i dalje ima sudija i u 2017. godini s normom od 200 do 300 odsto. To je ozbiljan pokazatelj da u tom segmentu nedostaje još sudija i da se treba raditi s ciljem formiranja još najmanje jednog vijeća”, pojasnio je predsjednik Suda BiH.

Debevec kaže da je Sud BiH samo jedan od aktera Strategije za procesuiranje ratnih zločina, a da je u segmentu ustupanja i preuzimanja predmeta ratnih zločina centralna figura.

Bilo bi, dodaje, nezahvalno da on kao jedan od aktera ocjenjuje ukupna kretanja.

Zauzvrat, kaže, može da ponudi realne pokazatelje rada u okviru tog strateškog dokumenta.

“Sud je u 2017. godini donio 499 odluka o ustupanju predmeta i 403 odluke o preuzimanju predmeta od entitetskog pravosuđa. Negativne odluke po prijedlogu za ustupanje/preuzimanje nisu obuhvaćene tim brojem. Iz navedenog je jasno, uz određene već poznate poteškoće, da Strategija funkcioniše i da Sud ažurno radi na njenom sprovođenju. Za ostale aktere ne bih komentarisao”, rekao je Debevec.

On je dodao je da će rezultat biti vidljiv samo ako ključni akteri u sinergiji i koordinisanim aktivnostima budu radili na realizaciji strateških dokumenata.

U toku su, kaže, izmjene Strategije u kojima Sud nije imao odlučujuće dejstvo, već je samo pružao konsultativnu pomoć, zbog čega apeluje na nadležne da se što prije okonča taj postupak revizije.

Pojašnjavajuši zastoj u reformi pravosuđa, Debevec kaže da se o toj reformi može govoriti sa dva aspekta.

Prvi je, kaže, to šta same pravosudne institucije rade da bi se reformisale.

Bez isticanja nekih posebnih detalja, dodaje, to su ulaganje u edukaciju pravosudnih zaposlenika, stručnog osoblja, osposobljavanje kapaciteta, usavršavanje internih procedura, percepcija javnosti, kvalitet rada.

“Sud BiH u svim tim segmentima ostvaruje kontinuirana poboljšanja i to je naš doprinos reformi pravosuđa na mikroplanu. Takođe, djelujemo blagovremeno prema drugim institucijama, na primjer ovo oko izmjena Zakona o krivičnom postupku BiH, što je u zastoju. Dakle, Sud djeluje snagom argumentacije nastojeći podstaknuti druge grane vlasti da se stvari pokrenu”, rekao je Debevec.

Drugi aspekt reforme pravosuđa je, kaže, politički, ali da se ne bi upuštao u političku polemiku jer ni po obrazovanju, ni po karijeri, ni po funkciji nije u tim vodama.

“Međutim, ne mogu se praviti slijep i ne vidjeti dinamiku. Očito je da ne postoji politička volja ili stvarni angažman nosilaca zakonodavne i izvršne vlasti da se ta pitanja riješe. Do pravosuđa nije, pravosuđe se želi reformisati, ali smo prinuđeni da za krupnije stvari čekamo zeleno svjetlo kolega iz zakonodavne i izvršne vlasti, koje najmanje zavisi od nas”, zaključio je predsjednik Suda BiH.