BiH

Kantonalni indeks otvorenosti

Deklarativno zalaganje za otvorenost: Samo tri kantonalne institucije popravile rezultat

29/08/2022

"Cilj naših aktivnosti bio je da analiziramo stanje u ovom domenu rada javne uprave, doprinesemo implementaciji reformi, utičemo na jačanje principa dobrog upravljanja te, u konačnici, pomognemo samim institucijama da iste efikasnije primijene u svom radu"

Kantonalni indeks otvorenosti mjeri stepen do kojeg su vlade i skupštine kantona u Bosni i Hercegovini otvorene prema građanima/kama i društvu i u kojoj mjeri građani/ke dobijaju pravovremene i razumljive informacije od svojih institucija.

Cilj naših aktivnosti bio je da analiziramo stanje u ovom domenu rada javne uprave, doprinesemo implementaciji reformi, utičemo na jačanje principa dobrog upravljanja te, u konačnici, pomognemo samim institucijama da iste efikasnije primijene u svom radu.

Međutim, nakon što je prvo istraživanje otvorenosti kantonalnih vlada i skupština provedeno početkom ove godine, institucije su pozvane da unaprijede svoje rezultate. Na ovaj poziv odazvala se polovina institucija, međutim, iako su deklarativno pristali da unaprijede svoj rezultat, samo dio njih napravio je stvarni pomak.

Prosjek dobijenih rezultata drugog mjerenja pokazuje generalno unapređenje od 6% kada je riječ o skupštinama (rezultat iznosi 40%), dok su vlade unaprijedile rezultat za 2,7% (rezultat iznosi 30%).

Najveće unapređenje u odnosu na prethodno mjerenje napravile su Skupština Kantona Sarajevo (15%), Skupština Zeničko-dobojskog kantona (12%) te Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona (28%). Kada je riječ o vladama, jedina vlada koja je napravila značajnije unapređenje od 13% jeste Vlada Kantona Sarajevo.

U nastavku pogledajte rezultate drugog mjerenja:

Kvalitet propisa i uključivanje javnosti u njihovo kreiranje još uvijek je na veoma niskom nivou. Javne rasprave, te naročito javne konsultacije, koje predstavljaju raniju fazu konsultovanja javnosti, još uvijek su izrazito neiskorišten mehanizam. Ista je situacija i s elektronskom peticijom koja ne postoji ni na jednom nivou u Bosni i Hercegovini, a za građane/ke bi predstavljala koristan alat participacije u procesima donošenja odluka.

Kada je u pitanju pristup informacijama, nijedna skupština ne objavljuje informacije, odnosno odgovore na tražene ZOSPI zahtjeve, te većina nema objavljen vodič za slobodan pristup informacijama. Čak i zahtjev za pristup informacijama koji je moguće pronaći u određenim slučajevima nije objavljen na način koji pomaže korisniku/ci, jer je često skeniran, te je u tom formatu neupotrebljiv.

Većina kantonalnih skupština ne omogućava prenos plenarnih sjednica, kao ni sjednica odbora, dok je informacije o pojedinačnom glasanju zastupnika moguće pronaći samo kod Skupštine ZHK.

Iako je moguće pronaći imovinske kartone izabranih zastupnika/ca u skupštinama, u slučaju imenovanih javnih funkcionera/ki, ministara i ministarki u vladama, jedino je Kanton Sarajevo ove podatke učinio dostupnim.

Institucije bi također trebale učiniti dostupnim i informacije o javnim nabavkama. Praksa objavljivanja ovih dokumenta različita je, dok jedino Kanton Sarajevo objavljuje ugovore na stranici Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom, odnosno u sklopu Registra o javnim nabavkama.

Više informacija o istraživanju moguće je pronaći na ovom LINKU.

 

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.