Ministar rada i socijalne politike Federacije BiH Adnan Delić izjavio je u emisiji Dan uživo televizije N1 da će korisnici naknada za civilne žrtve rata i osobe sa invaliditetom dobiti povećanje i redovno usklađivanje naknada nakon više od decenije bez rasta primanja.
Delić je pojasnio da iznosi zavise od kategorije korisnika i prava koja ostvaruju po zakonu, ali da su povećanja direktno vezana za rast penzija i promjenu formule usklađivanja.
„Povećanjem izdvajanja za penzije i promjenom formule za redovno usklađivanje povećali smo i ostale naknade, jer su te osnovice vezane za rast penzija“, rekao je Delić.
Naglasio je da naknade osobama sa invaliditetom nisu rasle punih 14 godina.
VEZANI Oko 60.000 korisnika u FBiH dobija veće naknade: 867 umjesto 780 KM
„Za razliku od 2023. godine, kada su maksimalna primanja za sva tri prava osoba sa invaliditetom bila oko 400 KM, sa ovim usklađivanjem i novim povećanjem u julu 2026. godine taj iznos će rasti na više od 800 KM, odnosno oko 860 KM“, naveo je.
Dodao je da je budžet za osobe sa invaliditetom značajno povećan.
„U 2023. godini za ovu oblast bilo je izdvojeno oko 142 miliona KM, a ove godine planirano je 336 miliona KM“, rekao je.
Poseban zakon za civilne žrtve rata
Govoreći o civilnim žrtvama rata, Delić je podsjetio da je Federacija BiH prvi put nakon rata usvojila poseban zakon koji reguliše prava ove kategorije.
„Donijeli smo Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata. To je prvi put nakon rata da je donesen lex specialis za civilne žrtve rata“, rekao je.
Posebno je istakao da je kroz taj zakon prvi put priznato pravo djeci rođenoj iz ratnog zločina silovanja.
„To je prvi put da je jedna država kroz zakon prepoznala i priznala prava djeci rođenoj iz ratnog zločina silovanja. Ta djeca sada imaju rješenja na osnovu kojih mogu ostvarivati određena prava u Bosni i Hercegovini“, naveo je Delić.
Dodao je da je činjenica da se to pitanje nije ranije riješilo odgovornost svih prethodnih vlasti.
Prava osoba sa invaliditetom
Delić je naglasio da su sredstva za ove naknade trajno osigurana kroz budžet i zakonska rješenja.
„Ta sredstva su trajno osigurana dok se zakon ne promijeni“, rekao je.
Govoreći o pravima osoba sa invaliditetom, istakao je da se invaliditet često pogrešno poistovjećuje sa bolešću.
„Invaliditet je trajno stanje koje se ne može promijeniti. Čovjek kojem nedostaje ekstremitet neće dobiti novu nogu ili ruku. Zato se invaliditet tretira drugačije od bolesti“, pojasnio je.
Dodao je da osobe sa invaliditetom prolaze medicinska vještačenja na osnovu kojih ostvaruju određeni status i novčane naknade.
VEZANI Adnan Delić najavio povećanje naknada i do 1.120 KM, zakon je u proceduri
„Ta naknada služi za izjednačavanje uslova života osobe sa invaliditetom sa osobama bez invaliditeta“, rekao je.
Naglasio je i da Ministarstvo rada i socijalne politike nije nadležno za sva pitanja osoba sa invaliditetom.
„Zdravstvena zaštita i obrazovanje nisu u našem resoru. Zato je važno da i druga ministarstva kreiraju politike koje uzimaju u obzir potrebe osoba sa invaliditetom“, naveo je.
Registar osoba sa invaliditetom
Govoreći o registru osoba sa invaliditetom, Delić je rekao da Federacija BiH već ima funkcionalan sistem evidencije.
„Mi imamo vrlo uređen registar osoba sa invaliditetom koji je ove godine dodatno unaprijeđen novim softverom“, rekao je.
Dodao je da se kroz jedinstveni sistem vode svi podaci o korisnicima prava iz oblasti socijalne zaštite u Federaciji BiH.
„Tačno znamo sve informacije o osobama sa invaliditetom kroz jedinstveno softversko rješenje koje koriste svi nivoi u Federaciji BiH“, naveo je.
Ipak, smatra da bi jedinstveni registar trebalo urediti i na državnom nivou.
Ukslađivanje penzija
Govoreći o julskom usklađivanju penzija, Delić je rekao da razumije nezadovoljstvo penzionera zbog rasta troškova života, ali tvrdi da je izmjena zakona omogućila najveći rast penzija u posljednjim godinama.
„Da nismo izmijenili zakon i prihvatili zahtjeve penzionera, penzije bi ove godine rasle možda pet posto. Ovako rastu više od 17 posto“, rekao je.
Naglasio je da će Federacija BiH samo za ovo povećanje izdvojiti više od 500 miliona KM dodatnih budžetskih sredstava.
„Naravno da će penzioneri reći da to nije dovoljno i ja se slažem s njima. Šta danas čovjek može sa minimalnom penzijom od oko 700 KM?“, rekao je Delić.
Brži rast penzija
Delić smatra da je ključna promjena nova formula usklađivanja penzija.
„Ranije je formula bila vezana za rast BDP-a, a sada je vezana za rast prosječne plate u Federaciji BiH. To znači da bi rast penzija u narednim godinama trebao biti značajno brži nego ranije“, pojasnio je.
Podsjetio je da su penzioneri ranije čekali godinama da penzije porastu za 100 KM.
„To bi sada trebalo ići mnogo brže“, rekao je.
Dodao je da stabilnost penzionog fonda ne zavisi samo od broja zaposlenih, nego i od šire demografske slike.
„Demografska slika nije nimalo svijetla, ali u ovom trenutku možemo reći da je fond stabilan“, naveo je.
Univerzalni dječiji dodatak
Govoreći o najavljenom univerzlanom dječijem dodatku od 200 KM od 2027. godine, Delić je rekao da Ministarstvo radi na modelu univerzalnog dječijeg dodatka.
„Sadašnji model je vezan za prihodovni cenzus i odnosi se uglavnom na djecu koja žive u siromaštvu. Međunarodne konvencije govore da svako dijete treba imati pravo na dječiji dodatak“, rekao je.
Dodao je da bi novi model predviđao dječiji dodatak za svu djecu do sedme godine života, dok bi se za starije ponovo uvodili prihodovni cenzusi.
Na pitanje gdje pronaći novac za takvu mjeru, Delić je odgovorio:
„Novca ima i novac nikada nije bio problem. Pitanje je političke volje.“
Zakon o hraniteljstvu
Govoreći o izmjenama zakona o hraniteljstvu, Delić je rekao da je cilj motivisati više porodica da postanu hranitelji.
„Nijedno dijete ne zaslužuje da odrasta samo. Svako dijete zaslužuje da osjeti toplinu porodice“, rekao je.
Podsjetio je da je Ministarstvo, uz podršku nevladinih organizacija, otvorilo sedam centara za podršku hraniteljskim porodicama širom Federacije BiH.
„Kroz izmjene zakona povećali smo finansijsku podršku hraniteljima i osigurali sistemsku stručnu podršku porodicama“, naveo je.
Delić je upozorio da mnoga djeca bez roditeljskog staranja odrastaju u institucijama bez osjećaja porodične topline.
„Imamo djecu koja nikada ne osjete toplinu doma, a mogli bismo to promijeniti kada bismo razvili svijest o važnosti hraniteljskih porodica“, zaključio je.
