Direktori i ministri zanemaruju preporuke revizora i nastavljaju rasipati novac

Rasipništvo pojedinih ministara i direktora javnih preduzeća u BiH u proteklim je godinama poprimilo neviđene razmjere, a novac poreskih obveznika u brojnim slučajevima troši se nemilice.

Iako revizori Ureda za reviziju insitucija u FBiH svojim preporukama upozoravaju i savjetuju ministre, direktore i ostale rukovodioce institucija kako da smanje određene troškove, njihove upute se često uopće ne prihvataju.

U razgovoru za Fokus.ba viši revizor za međunarodnu saradnju i komunikacije FBiH Mia Buljubašić ističe da uvažavanje revizorskih izvještaja i postupanje po datim preporukama u Federaciji BiH nije zadovoljavajuće.

“Najbolji pokazatelj neuvažavanja revizorskih izvještaja ogleda se u činjenici da stepen realizacije datih preporuka u finansijskoj reviziji prema procjenama iznosi od 50% do 60%, što nije zadovoljavajuće. Veliki broj preporuka se ponavlja iz godine u godinu, a subjekti ne pokazuju volju da iste implementiraju s ciljem poboljšanja stanja. Akumuliranje preporuka dalje utiče i na data mišljenja, koja su pretežno ‘sa kvalifikacijom’ tj. negativna ili sa rezervom”, rekla je Buljubašić za Fokus.ba.

Prema Zakonu o reviziji FBiH, Parlament FBiH može na osnovu nalaza i preporuka datih u godišnjem izvještaju ili godišnjem izvještaju o izvršenju budžeta, smanjiti budžet jedne ili više budžetskih institucija ili poduzeti druge odgovarajuće korektivne radnje.

“Međutim, nemamo saznanja da je po navedenom ikada postupano”, kazala je Buljubašić.

U brojnim institucijama nepravilnosti se ponavljaju iz godine u godinu i pored preporuka revizora. Osim toga, državna i entitetska vlast ne izdvaja dovoljno sredstava za finasiranje insitucija koje vrše reviziju, te tako indirektno vrše i pritisak na revizore.

Buljubašić naglašava da iako postoje zakonski preduslovi za finansijsku nezavisnost Ureda za reviziju, u praksi se zakonske odredbe ne poštuju čime se kontinuirano ugrožava finansijska, a samim tim funkcionalna i operativna nezavisnost.

“Planiranje sredstava se zasniva na potrebnim resursima nužnim za obavljanje aktivnosti revizije, međutim izvršna vlast kontinuirano, iz godine u godinu ne uvažava zahtjeve Ureda za reviziju i umanjuje sredstva”, navela je je Buljubašić.

Bez obzira na odredbe Zakona o reviziji, Ured za reviziju je tretiran kao i ostali budžetski korisnici u proceduri donošenja nacrta budžeta.

“Posljednji primjer je procedura donošenja budžeta za 2017. godinu. Iako je Parlamentarna komisija po prvi put odobrila nacrt godišnjeg budžeta Ureda za reviziju u sadržini kako je predložen od strane Ureda za reviziju, izvršna vlast (Vlada FBiH i Federalno ministarstvo finansija), je prema vlastitim procjenama i metodologiji odredila gornju granicu budžetskih sredstava i time umanjila usvojeni budžet Ureda za reviziju, bez prethodnih konsultacija. Ured je svoj nacrt budžeta za 2017. godinu zasnovao na potrebnim ljudskim i materijalnim resursima nužnim za obavljanje planiranih aktivnosti, uzimajući u obzir da je u nadležnosti Ureda više od 2.000 subjekata. Umanjenje sredstava dovodi u pitanje izvršenje godišnjeg plana revizija”, zaključila je Buljubašić.