Dodik i Čović preko Suda BiH žele vratiti kontrolu nad CIK-om

Kadrovi Milorada Dodika i Dragana Čovića u bh. pravosuđu pokušavaju izdejstvovati odluku Suda BiH kojom bi nedavni izbor članova Centralne izborne komisije BiH proglasili nezakonitim, saznaje Žurnal.

Bivši predsjednik CIK-a Branko Petrić već je uputio žalbu Sudu BiH, te zahtijeva poništavanje Odluke Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Žalbu je zaprimila sutkinja Vesna Trifunović koja je konstatovala da se u konkretnom slučaju ne radi o “povredi izbornog prava”, te da Apelacijsko odjeljenje Suda BiH ne može razmatrati Petrićevu žalbu.

Međutim, umjesto da njegovu Žalbu odbaci kao nedopuštenu, sutkinja Trifunović je u utorak, 17. marta, donijela odluku da predmet vrati Upravnom odjeljenju Suda BiH, koje je isti ovaj predmet, nekoliko sati ranije, prebacilo Apelacionom odjeljenju.

A evo o čemu se radi.

Apelaciono odjeljenje Suda BiH razmatra sve izborne žalbe, odnosno žalbe koje se izjavljuju na odluke Centralne izborne komisije BiH. Međutim, u slučaju Branka Petrića situacija je drugačija. On, naime, osporava odluku Predstavničkog doma, što se po Zakonu, ne smatra izbornom žalbom, No, unatoč tome što je, kako voli reći, “vrstan pravnik”, bivši predsjednik CIK-a je Sudu BiH uputio akt pod nazivom “Žalba”. Nakon što su uvidjeli da se u konkretnom slučaju radi o žalbi na odluku Parlamenta, Apelaciono odjeljenje je predmet prebacilo u nadležnost Upravnog odjeljenja Suda BiH.

“Dopisom od 17. 3. 2020. godine, Upravno odjeljenje je vratilo navedeni spis sa nalogom da se dostavi Apelacionom odjeljenju Suda BiH iz razloga što se radi o izbornoj žalbi, koja je greškom zavedena kao upravni spor. Prilikom odlučivanja o karakteru spora koji je pokrenut predmetnom žalbom, nisu pravno cijenjene činjenice ko je donosilac akta koji se pobija, kao i sadržaj akta”, navela je u svom aktu sutkinja Trifunović, koja je Petrićevu žalbu, nakon ovoga, ponovo vratila Upravnom odjeljenju Suda BiH.

DOBIJANJE NA VREMENU

Da je Apelacijsko odjeljenje rješavalo ovaj slučaj, Petrićeva žalba bi bila odmah odbačena, jer se radi o nedopuštenom aktu. Međutim, prebacivanjem predmeta u Upravno odjeljenje, Petrić dobija na vremenu da ispravi svoje greške. Ukoliko uđe u proces, Upravno odjeljenje Suda BiH poslat će Petrićevu žalbu na izjašnjenje Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i Centralnoj izbornoj komisiji. Kako bi izbjegli da odgovor na Žalbu u ime CIK-a piše novoizabrana članica Vanja Bjelica – Prutina, Irena Hadžiabdić i Stjepan Mikić jučer su pokušali ubijediti ostale članove CIK-a da ne biraju novog predsjednika koji bi naslijedio Branka Petrića.

Dakle, da CIK jučer nije izabrao novu predsjednicu, odgovor na žalbu bi pisao generalni sekretar CIK-a Goran Mišković, inače kadar Borjane Krišto koji na na ovu funkciju imenovan glasovima HDZ-a i SNSD-a. A upravo od odgovora na Žalbu mogla bi ovisiti odluka Suda BiH u ovom slučaju.

Branko Petrić je, prema informacijama Žurnala, u svojoj Žalbi naveo da on nije mogao biti razriješen, jer se članovi CIK-a ne mogu mijenjati dok traje izborni period.

“Kako CIK BiH potvrđuje rezultate svih posrednih i neposrednih izbora, a nije završen izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, izborni period zapravo još uvijek traje”, naveo je Petrić u svojoj Žalbi koja je 13. marta dostavljena Sudu BiH.

Prema tome, Petrić smatra da je još u mandatu, jer izborni nisu okončani, a članovi CIK-a ostaju u mandatu do potpune provedbe izbora. Međutim, jedan drugi dokument kojeg je potpisao upravo Branko Petrić mu ne ide u prilog. Bivši predsjednik CIK-a, naime, 3. februara ove godine poslao je dopis Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH u kojem je naveo da se pet članova CIK-a nalazi van mandata.

“Imajući u vidu da je petorici članova CIK-a istekao period na koji su imenovani, te potrebi da se formira Komisija za izbor i imenovanje članova CIK-a i pokrene procedura za izbor i imenovanje novih članova CIK-a, predsjednik CIK-a je donio rješenje o imenovanju članova Komisije za izbor i imenovanje kojim je imenovo jednog člana iz reda hrvatskog naroda Stjepana Mikića i jednu članicu iz reda ostalih d. Irenu Hadžiabdić”, naveo je u svom dopisu Branko Petrić.

Dakle, on sam priznaje da je članovima istekao mandat i u tom dopisu uopće ne pominje da “izborni rezultati nisu provedeni”. Osim toga, u Komisiju za izbor i imenovanje članova CIK-a Petrić imenuje povjerljive kolege koje bi ponovo njegovo ime stavili na vrh liste kandidata koja bi bila dostavljena Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Ali i Petrić i njegovi nadređeni su bili zaboravili na odredbu Izbornog zakona prema kojoj Predstavnički dom može izabrati nove članove CIK-a ukoliko je postojećim istekao mandat, a da 30 dana prije isteka mandata Komisija za izbor i imenovanja nije dostavila listu kandidata.

Upravo ta izvorna nadležosti Predstavničkog doma navedena je kao glavni argument Suda BiH kada je u septembru 2014. godine odbijena tužba bivšeg člana CIK-a Vedrana Hadžovića koji se, također, žalio da je smijenjen tokom trajanja izbornog procesa. Sud BiH je tada jasno naveo ovlaštenja Predstavničkog doma BiH.