Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Uoči sjednice u New Yorku

Dodik i Vučić od patrijarha SPC dobili “blagoslov za borbu” protiv rezolucije o Srebrenici

vucic dodik crkva
Foto: RTRS

Srbija je inače svjetovna država i njen Ustav u članu 11 navodi da su crkve i vjerske zajednice odvojene od države i državnih poslova

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je u ponedjeljak da je “zatražio blagoslov” od patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija i “pomolio se Bogu” pred polazak u New York na sjednicu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) na kojoj će se ove sedmice raspravljati o rezoluciji o genocidu u Srebrenici.

vucic dodik patrijarh porfirije
Foto: RTRS

“Idem u New York da se borim svom snagom i srcem za budućnost naše zemlje”, napisao je Vučić na Instagramu, uz fotografije iz beogradskog Hrama svetog Save, na kojima se vidi i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik.

Srbija je inače svjetovna država i njen Ustav u članu 11 navodi da su crkve i vjerske zajednice odvojene od države i državnih poslova, podsjeća Radio Slobodna Evropa.

Vučić putuje u New York, gdje će 23. maja u Ujedinjenim nacijama na dnevnom redu biti rasprava o prijedlogu rezolucije o genocidu u Srebrenici.

Rezolucijom, koju su inicirale Njemačka i Ruanda, traži se da se 11. juli proglasi za Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Njome se ukazuje na činjenice utvrđene presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde, kao i domaćih sudova.

Za genocid nad najmanje 8.372 Bošnjaka i druge ratne zločine u srebreničkom regionu, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.

Presudama su, pored ostalih, na doživotne zatvorske kazne osuđeni Radovan Karadžić, ratni predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, i glavni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić.

Uprkos presudama međunarodnih sudova, zvanični Beograd i vlasti bh. entiteta Republika Srpska negiraju da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid.

Aleksandar Vučić je u više navrata rezoluciju nazvao političkom deklaracijom kojom se želi staviti kolektivni žig na čelo jednog naroda.

U rezoluciji se, inače, ne pominje nijedan narod, niti država.

Iz Brisela su 14. maja poručili da u Evropskoj uniji nema mjesta za one koji poriču genocid u Srebrenici.