BiH

savjetnik za borbu protiv korupcije

Eric Larson: Korupcija u vezi s javnim nabavkama je poput kuge koja uništava BiH

01/04/2021

"Lažne patriote koriste etnonacionalizam da odvrate pažnju javnosti od vlastite korupcije koju čine"

Korupcija u vezi s javnim nabavkama je poput kuge koja uništava Bosnu i Hercegovinu, kaže Eric Larson iz Američke ambasade u BiH, savjetnik za borbu protiv korupcije u Uredu za borbu protiv korupcije u Kantonu Sarajevo, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).

“I ovdje nije riječ samo o ljudima koji možda dobivaju poslove koje ne zaslužuju, korupcija je egzistencijalna kriza za BiH. Zemlja doslovce umire zbog korupcije, ljudi odlaze, jer misle da ne mogu dobiti poslove bez nekih veza”, dodaje Larson.

Za Larsona je problem korupcije u BiH „ogroman“ u zdravstvenom sektoru.

“Posebno u vrijeme COVID-19 pandemije, kad se radi bukvalno o ljudskim životima. I zato smo ponosni što SAD pomaže Kantonu Sarajevu u borbi protiv korupcije, tako što smo formirali jednu antikoruptivnu radnu grupu koja će baviti zdravstvenim sektorom. Moramo biti svjesni koliko je to važno, ovo nije obična korupcija, ovdje je riječ bukvalno o životima ljudi”, kaže Larson.

Eric Larson je ranije bio angažiran u Bosni i Hercegovini, gdje je radio kao međunarodni tužitelj u Specijalnom odjeljenju za ratne zločine i Specijalnom odjeljenju za organizirani kriminal i korupciju Tužiteljstva BiH.

Larson je bio angažiran u Ujedinjenim nacijama, kao stalni istraživač Kancelarije za usluge internog nadzora u Republici Kongo i kao stručnjak za prevenciju zločina UNODC u Austriji.

Na Kosovu je radio kao tužitelj EULEX-a, te je bio tužitelj u predmetu Nasera Keljmendija, kojeg je Osnovni sud u Prištini 1. februara proglasio krivim za neovlašteno posjedovanje narkotika u cilju njegove distribucije i osudio ga na šest godina zatvora, dok je po ostalih osam tačaka optužnice oslobođen, uključujući ubistvo Ramiza Delalića iz BiH.

Larson je također bio pravni savjetnik u Ambasadi SAD-a u Crnoj Gori.

Zapadni Balkan u godišnjem indeksu korupcije (2020) Transparency International je među lošijima i sve zemlje, osim Albanije, su nazadovale kad je riječ o korupciji i svijesti građana o korupciji. Je li teško pitanje – zašto je to tako?

– Zapravo, ja ne mislim da je to teško pitanje. Korupcija postoji svugdje, uključujući i moju zemlju, ali ovdje je posebno loša situacija iz jednog jednostavnog razloga – lažne patriote koriste etnonacionalizam da odvrate pažnju javnosti od vlastite korupcije koju čine. Kompleksna politička situacija konkretno u Bosni i Hercegovini, čini sve još gorim. To vodi nedostatku institucionalnih kapaciteta da problemu pristupaju strateški, koristeći integrirani pristup. Ali, lažni patriotizam je glavni problem. U BiH sam dolazio već 20 godina i još nikad nisam upoznao nijednog političara nacionalistu, ali sam upoznao mnogo korumpiranih političara koji se pretvaraju da su nacionalisti kako bi skrenuli pažnju s korupcije.

Kažete da je lažni patriotizam dio problema korupcije? Kako objašnjavate da su ljudi i dalje pod uticajem priče lažnog patriotizma?

– Apsolutno, zato je tako loše ovdje. Ovi lažni etnonacionalisti koriste lažni patriotizam da skrenu pažnju s korupcije, do je taj dodatni element ovdje. Očito je, BiH ima tragičnu povijest što čini lakšim da ljudi vjeruju u tu priču. To je dio razloga. Ali, ja sam optimista. Mislim da su ljudi umorni od iste lažne priče. I počinju se buditi.

Korupcija je u zemljama regije toliko prisutna da nekad građani nisu ni svjesni ozbiljnosti koruptivnih djela koja i sami čine, kako iskorijeniti mito i korupciju, na, uvjetno rečeno, nižim granama, recimo u zdravstvu ili lokalnoj javnoj upravi?

– To je dobro pitanje. Ja bih to nazvao suočavanjem s „retail“ nivoom korupcije. I to je jednako važno kao i rješavanje korupcije na „visokom nivou“. To je ono što građani vide svakodnevno. To je ono što „moralizira“ stanovništvo. S razlogom je recimo Ukrajina borbu protiv korupcije započela sa saobraćajnom policijom. S razlogom je Hrvatska borbu započela sa zdravstvenim sektorom.

Ljudi su ovdje često naviknuti na to, građani BiH često podmićuju da to nije ni traženo od njih. Stvar na koju smo ponosni kao Vlada SAD-e jeste kampanja u Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo. U drugoj fazi kampanje ohrabrujemo građane da ne budu dio ove korupcije. Da ne budu osoba koja će ponuditi mito. Dakle, građani moraju prestati biti dio ovih koruptivnih radnji, kao i zvaničnici, koji moraju prestati djelovati na način da traže mito, posebno na ovom nivou.

Afere i hapšenja tokom pandemije u BiH

Kad govorimo o BiH, prošle godine desile su se dvije velike koruptivne afere – za jednu, koja se odnosi na nabavku respiratora, traje sudski proces, a za drugu političku aferu „Asim“ nije bilo mnogo reakcija, osim onih u prvim danima. Naravno, ako se ne ide u sferu nagađanja i dešavanja u SDA koja su potom uslijedila, pa i rezultat izbora.

Koliko je važan krivični postupak za aferu “Respiratori” i mislite li da je opravdano tražiti od optuženih funkcionera ostavke, odnosno zabranu rada na pozicijama do prvostupanjske presude?

– Obično ne komentiram pojedinačne slučajeve, ali želim odgovoriti na pitanje. Kao bivši državni tužitelj ovdje u BiH, mogu kazati da je uopćeno sasvim uobičajena praksa da tužitelj traži suspenziju s položaja moći ako postoji rizik da bi na tom položaju mogao utjecati na tok krivičnog postupka. Dakle, tu nema ništa kontroverzno.

Naravno, sud je taj koji odlučuje ima li dovoljno osnova da se takva mjera i donese.

Također generalno, mogu kazati, korupcija u zdravstvenom sektoru je ogroman, ogroman problem u BiH. Posebno u vrijeme COVID-19 pandemije, kad se radi bukvalno o ljudskim životima. I zato smo ponosni što SAD pomaže Kantonu Sarajevu u borbi protiv korupcije, tako što smo formirali jednu antikoruptivnu radnu grupu koja će baviti zdravstvenim sektorom.

Moramo biti svjesni koliko je to važno, ovo nije obična korupcija, ovdje je riječ bukvalno o životima ljudi.

Da, moje pitanje je više bilo usmjereno na to je li bilo opravdano očekivati bilo kada u BiH da neki zvaničnik, politički lider odstupi sa svoje pozicije u činu moralne ostavke. To je nešto što viđamo u drugim zemalja, međutim u BiH, čini se, nikad niko ne daje ostavku nakon što bude optužen za nešto. Naravno, ovdje ne prejudiciramo ničiju krivicu dok to ne utvrdi sud.

– Ne mogu to komentirati kroz ovaj slučaj, konkretno. Ali reći ću da, ako neko ne može da obavlja svoje dužnosti, onda takve osobe očito ne mogu ispunjavati svoje dužnosti. I trebali bi razmisliti o ostavci. Ali opet kažem, ovdje govorim uopćeno.

Ono što se moglo čuti u BiH kad je riječ o nabavi vakcina ovih dana jeste i opravdanje da su se mnogi plašili da nabavljaju vakcine ili daju dozvole veledrogerijama da ih nabavljaju zbog afere “Respiratori”.

Ovo su govorili i pojedini funkcioneri, zvaničnici, da postoji strah zbog procesuiranja optuženih koji su nabavljali respiratore. Stječe se dojam da je vakcine jedino moguće nabaviti uz neke afere ili da bi bile već nabavljene da nije pokrenut krivični postupak u slučaju Novalić i dr.?

– Opet ću govoriti uopćeno, ali ću vrlo jasno kazati ovo, bilo koja tvrdnja da borba protiv korupcije čini vladu manje učinkovitom je najiskrenije šokantna. I potpuno neutemeljena. Procesuiranje korupcije povećava efikasnost vlade, čini da stvari funkcioniraju bolje. Bilo ko ko iznosi takve argumente, doslovce priznaje da ne zna raditi svoj posao u skladu sa zakonom. Takvi argumenti za mene su šokantni.

Kako sam rekao ranije, korupcija u vezi s javnim nabavkama je poput kuge koja uništava BiH. I ovdje nije riječ samo o ljudima koji možda dobivaju poslove koje ne zaslužuju, korupcija je egzistencijalna kriza za BiH. Zemlja doslovce umire zbog korupcije, ljudi odlaze, jer misle da ne mogu dobiti poslove bez nekih veza. Drugi dio tog problema jeste to što nekvalificirani ljudi na javnim pozicijama vode do loših javnih usluga. Kao primjer, neki komentiraju da je problem u nabavi COVID-19 vakcina u BiH direktna posljedica fenomena nekvalificiranih zvaničnika.

Kad je riječ o javnim službenicima, u prošloj godini, nekoliko mjeseci po vašem dolasku na rad u BiH, uhapšeni su policajci MUP-a KS-a, njih 16, kako je navedeno zbog zloupotrebe položaja i korupcije. Koliko su Vam poznata krivična djela koja im se stavljaju na teret? Kako generalno komentirate nisku svijest javnih službenika kad je riječ o prijavljivanju korupcije?

– Kao bivši policijski službenik mogu kazati da svi policijski službenici zaslužuju pristojne plaće i da oni igraju ključnu ulogu i u borbi protiv korupcije. U praktičnom smislu, niske plaće mogu biti faktor rizika. Međutim, bilo kakav argument da je opravdano da bilo policajac tokom obavljanja svog posla traži ili očekuje mito od građana je iskreno – uvredljiva.

Policija provodi zakon. Nemam suosjećanja za korumpirane policajce koji krše zakone kako bi priskrbili korist. Kao i saobraćajni policajci, i osobe na visokim političkim pozicijama jednako trebaju biti procesuirani ako su sudjelovali u koruptivnim radnjama. Političko patroniziranje i korupcija moraju biti eliminirani kad je riječ o zapošljavanju policijskih službenika, kako bismo bili sigurni da imamo najbolje policijske službenike.

Većina policajaca su dobri ljudi u opasnoj sredini. Povremeno, pojave se osobe koje nisu takve. Zato ovdje želim naglasiti koliko je važno da postoje transparentne procedure pri zapošljavanju policijskih službenika. Ovdje moram pomenuti kao dobar primjer ono što radi MUP Zeničko-dobojskog kantona, na čelu s komesarom Semirom Šutom. Njegove metode trebale bi biti usvojene u cijeloj BiH.

Jesu li prijavitelji korupcije zaštićeni?

Kad je riječ o prijavljivanju korupcije, BiH ima slabe mehanizme zaštite prijavitelja i jako je teško dobiti status zviždača i zaštitu koju taj status treba nositi. Prošle godine je bilo dosta riječi o slučaju službenika Uprave za indirektno oporezivanje BiH koji je dobio otkaz zbog prijavljivanja korupcije. Što bi konkretno trebalo da radi Agencija za borbu protiv korupcije, kad je o ovom riječ?

– Mehanizam zaštite zviždača u BiH je „pokvaren“, jednostavno ne radi. Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) mora dramatično pojačati napore. Teško mi je i povjerovati da je samo jedna osoba dobila status zviždača u cijeloj zemlji ikada prema odluci APIK-a. Procedure zaštite zviždača moraju biti ojačane na svim nivoima, od općina, kantona, pa do državnog nivoa. Iako ne komentiram pojedinačne slučajeve, reći ću ovo, mora biti posljedica za zvaničnike koji krše procedure za status zviždača. Bilo koji zvaničnik koji radi na tome da kazni zviždača koji je prijavio korupciju je očito počinio zločin i zbog toga bi trebao biti procesuiran.

Koje su dosad bile vaše aktivnosti u Uredu za borbu protiv korupcije u Kantonu Sarajevo?

– Naravno. Ono što moram naglasiti da ja ne radim samo u Uredu u Sarajevu. Upravo smo potpisali protokole o suradnji sa Zeničko-dobojskim kantonom, uspostavili smo ured i tamo. Razgovaramo i s Vladom u Tuzli. Ali, da se vratim Vašem pitanju, cijeli tim Ambasade SAD-a je jako posvećen antikorupciji.

Ambasador Eric Nelson je to prepoznao kao ključan problem ovdje u BiH. Moj program je usmjeren na stratešku i sistematsku podršku domaćim institucijama kad je riječ o borbi protiv korupcije. Radimo na tome da to bude jedan integrirani pristup, da zajedno rade svi nivoi, sve agencije. Posebno sam usmjeren na administrativne procedure kao vid borbe protiv korupcije, pored krivičnih postupaka.

Bit ću jasan, ako neko radi protuzakonito, otpustite ga, otkažite sumnjive ugovore.

Kazat ću vam konkretno. U Kantonu Sarajevo deseci ilegalno zaposlenih pojedinaca u institucije su već bili sklonjeni s pozicija. Više od stotinu građevinskih dozvola je već poništeno, sve je to učinjeno bez krivičnog postupka. To je jako važan alat koji se ne koristi često.

Drugi segment je međunarodna i regionalna suradnja, ali i rad na bazama podataka koja bi povezala sve urede za borbu protiv korupcije. Radimo i na educiranju i obuci ljudi koji rade u uredima za borbu protiv korupcije, ali najvažnije je da želimo uvezati više nivoa i agencija koji bi radili zajedno.

“Balkan je kompliciran region”

Kakav je bio odgovor ljudi s kojima ste dosad radili u BiH?

– Bilo je različitih, neki su htjeli surađivati, neki nisu.

Ovi koji nisu htjeli surađivati, znači li to nešto?

– Znate kako, ja sam tu i tu ću ostati. Nećete me se tako lako riješiti. Nastavit ću raditi i s onima koji se opiru iako je očito da neki imaju problem s agendom koju mi imamo.

Dobro ste upoznati sa situacijom u regiji, s obzirom na to da ste ranije radili i na Kosovu i Crnoj Gori. Tamo ste radili na važnim slučajevima, između ostalog, i kao tužitelj. Hoće li Vam iskustva iz ovih zemalja biti od koristi u BiH, iako niste u BiH prvi put, radili ste kao tužitelj i ovdje?

– Iskustvo je svakako dobro. BiH je komplicirana zemlja, Balkan je kompliciran region. Proveo sam dosta godina i na Kosovu i u BiH kao tužitelj. Spreman sam za rad.

Kako gledate na kritike spram bh. pravosuđa?

– Kritika je opravdana. Najveći problem pravosudnog sistema je što ne uspijeva učinkovito i pravovremeno rješavati slučajeve, na svim nivoima. Slučajevi se „razvlače“ godinama, bez ikakvog konkretnog rezultata. Mi kažemo – odgođena pravda je nezadovoljena pravda. Ova odgađanja daju priliku da procesi budu kompromitirani, to je slučaj svugdje, posebno u BiH.

Sudovi mogu biti učinkoviti i raditi brzo, kad hoće. Bilo je i takvih primjera kad se za nekoliko mjeseci riješe važni slučajevi. Rekao bih da s obzirom na to koliko je problem korupcije opasan, svi bi slučajevi trebali da se rješavaju bez tolerancije prema odgađanju.

Komentari

Autor: Meliha Kešmer (Radio Slobodna Evropa)

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.