Poruka iz Brisela

Evropski parlament: “1995. godine smo dali lažne nade i nismo spriječili genocid”

potočari genocid
Foto: Armin Durgut/PIXSELL

Na kraju se obratio Nikolaj Villumsen iz Kluba zastupnika Ljevice u Europskom parlamentu koji je istaknuo da nikada više međunarodna zajednica ne smije zatvoriti oči prema masovnim ubojstvima, etničkom čišćenju i genocidu

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu u utorak je obilježena 28. godišnjica genocida u Srebrenici gdje je na samom početku predsjednica Europskog parlamenta Roberta Matsola podsjetila kako je na ovaj dan prije 28 godina gotovo 30 tisuća ljudi prognano, dok je brutalno ubijeno gotovo osam tisuća ljudi, uglavnom muškaraca i dječaka koji su željeli biti zaštićeni u Srebrenici.

– To su takva zvjerstva da su gotovo neizreciva, ali moramo o tome govoriti, moramo se sjećati žrtava i upozoriti svijet na to što se dogodilo kako se takvo nešto nikada ne bi ponovilo. Genocid u Srebrenici će nas uvijek proganjati. Godinama kasnije vidimo da se niječe da je postojao genocid. Imamo lažne narative i glorificiraju se ratni zločinci – kazala je ona.

Podsjećati na istinu

Ističe kako je njihova dužnost protiv takvog narativa podići glas i podsjetiti svijet na istinu koja se ne smije zanijekati.

– Prošloga vikenda bilo je 500 dana otkako je počela invazija Rusije na neovisnu i suverenu Ukrajinu. Taj je rat pokazao svu okrutnost Putinova režima. Europski parlament nikada neće zažmiriti na postojanje ratnih zločina i moramo osigurati da se nešto poput genocida u Srebrenici nikada ne ponovi – napomenula je Matsola.

Specijalni izvjestitelj EP-a za Bosnu i Hercegovinu Paulo Rangel istaknuo je kako se danas sjećamo svih žrtava u Bosni i Hercegovini, pripadnika svih vjeroispovijesti.

– Povijest Bosne i Hercegovine je povijest Europe, različitih vjeroispovijesti, rata i sukoba, pomirenja i mira, nade za budućnost jer najmračniji trenuci u Europi bili su tek uvod u pomirenje. Pedeset godina nakon Auschwitza dogodila se Srebrenica i naše propuštanje da djelujemo je uzrok velikog žaljenja. Mi smo bili tek svjedoci Srebrenice. I dalje smo tek svjedoci. Moramo se vratiti u Srebrenicu, u Bosnu i Hercegovinu, naučiti tu bolnu lekciju da pravda nije spojiva s nekažnjivosti te da mir i agresija nisu međusobno pomirljivi – smatra Rangel.

Najveći zločin nakon Drugog svjetskog rata

Uime Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu obratio se zastupnik Dietmar Köster koji je naglasio kako se najveći ratni zločin u Europi nakon Drugog svjetskog rata dogodio u srpnju 1995. godine dok je svijet, kako je naveo, tek gledao tu sramotu za Europu i Ujedinjene narode.

Podsjetio je kako je više od 20 osoba optuženo i osuđeno za genocid te naglasio da obitelji žrtava moraju doznati što se dogodilo s njihovim bližnjima, posebno navodeći da mnoge žrtve još nisu pronađene.

Klemen Grošelj ispred Kluba zastupnika “Renew Europe” dodao je kako borba za temeljne slobode i ljudska prava nikada ne smije izgubiti na važnosti.

– Kada se sjetim Srebrenice mislim na 1995. godinu kada sam trebao završiti srednju školu i to mi je bila najveća briga. Nekoliko stotina kilometara od mene događala su se strašna zvjerstva. Bio je tu i Vukovar, Škabrnja, kao i mnoga druga mjesta u bivšoj Jugoslaviji, ali Srebrenica je najstrašniji zločin – sjetio se Grošelj.

Kaže kako najvećim problemom danas smatra cinizam kod ubojica, nedostatak empatije i ljudskosti.

– Zbog nedostatka empatije dogodila se Srebrenica. Ovo je trajan podsjetnik na zlo. Nevjerojatno je što se može dogoditi kad se spoje nedostatak empatije, propaganda i ekstremni nacionalizam. Odgovornost za genocid je uvijek individualan, ali oni koji niječu genocid i glorificiraju ratne zločine ne smiju biti u EU – istaknuo je on.

1995. date lažne nade

Tineke Strik uime Kluba zastupnika Zelenih istaknula je kako je međunarodna zajednica 1995. godine ponudila lažne nade i nije uspjela spriječiti genocid nad više od 8 hiljada muslimanskih dječaka i muškaraca koji su ubijeni, dok su žene silovane i protjerane.

– Neke rane nikad se ne liječe ali komemoracijom pružamo glas ljudima koji jasno kaže da pravda ne tolerira nekažnjivost. Moramo se podsjetiti na rane, iako se nikada ne liječe, i moramo učiti od njih – podvukla je ona.

Angel Dzhambazki ispred Kluba zastupnika Europskih konzervativaca i reformista je naglasio kako je genocid bio ratni zločin protiv čovječanstva kojega su provele paravojne srpske snage.

– Prije Srebrenice imali smo Hrvatsku, a prije toga imali smo Sloveniju. Taj zločin rezultat je neodlučne politike Europe da spriječi zločin bivše Jugoslavije. Mirovne snage UN-a su sramotno predale te ljude i ne smijete zaboraviti da je velikosrpske snove uvijek poticao Kremlj. Genocid je počinjen protiv svih onih koji nisu željeli pripadati svijetu Jugoslavije – smatra Dzhambazki.

Ne zatvariti više oči

Na kraju se obratio Nikolaj Villumsen iz Kluba zastupnika Ljevice u Europskom parlamentu koji je istaknuo da nikada više međunarodna zajednica ne smije zatvoriti oči prema masovnim ubojstvima, etničkom čišćenju i genocidu.

– Europa ne smije nikada više ne uspjeti zaštititi ljude u BiH. To je važnije nego ikada jer vidimo agresivnost predsjednika RS-a. Moram iskoristiti ovu priliku da pozovem predsjednika (Milorada) Dodika, kao i predsjednike Srbije i Rusije da priznaju genocid. Trebamo se sjetiti žrtava Srebrenice i osigurati da BiH ide dalje u miru i prosperitetu – zaključio je Villumsen.