BiH

Objavljen dokument

Evropski sud pokrenuo reviziju: Da li je novac EU za vladavinu prava imao učinka u BiH?

06/01/2021

Revizija će biti okončana krajem godine. Provjerava se da li su obuhvaćena najrelevantnija područja, ključni problemi i da li je u pojedinim zemljama uopće bilo političke volje za tako nešto

Evropski revizorski sud pokrenuo je reviziju o jačanju vladavine prava u zemljama Zapadnog Balkana, odnosno u Bosni i Hercegovini, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu.

Piše: A. DUČIĆ

Preciznije, revizijom koja bi trebala biti okončana krajem ove godine, bit će provjereno jesu li finansijska sredstva EU ispravno prikupljena ali i upotrijebljena u BiH i drugim zemljama Zapadnog Balkana, zatim jesu li tačno prikazana te ostvaruju li vrijednost za uloženi novac.

Inače, razlog procjene djelotvornosti mjera EU za podršku vladavini prava na Zapadnom Balkanu leži u činjenici da je to jedan od uvjeta za pristupanje EU. Revizija obuhvaća četiri zemlje kandidatkinje (Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija) i dvije potencijalne kandidatkinje (Bosna i Hercegovina i Kosovo).

U dokumentu Evropskog revizorskog suda se navodi da je vladavina prava neupitan preduvjet za članstvo u EU, ali da se, ipak, zemlje Zapadnog Balkana još suočavaju s problemima povezanima s korupcijom i djelovanjem javnih institucija, koji stoje na putu njihovu ulasku u EU.

– Ovom ćemo revizijom ispitati pomaže li EU zaista tim zemljama da ostvare napredak u navedenim područjima kako bi se uskoro mogle pridružiti EU – poručio je Juhan Parts, član Evropskog revizorskog suda zadužen za ovu reviziju.
Ovom revizijom posebno će se ispitati struktura podrške EU za vladavinu prava u BiH i drugim zemljama Zapadnog Balkana, zatim da li su obuhvaćena najrelevantnija područja, ključni problem, kakvi su bili administrativni kapaciteti, da li je u pojedinim zemljama uopće bilo političke volje za tako nešto.

U konačnici revizija će pokazati u kojoj mjeri je podrška EU rezultirala konkretnim poboljšanjima.

Inače, kako bi pristupile EU zemlje kandidatkinje moraju dokazati svoju sposobnost preuzimanje obveza koje sa sobom nosi članstvo u EU, u skladu s kriterijima iz Kopenhagena iz 1993. Prvi od tih kriterija odnosi se na postojanje razvijenih, stabilnih institucija kojima se jamče demokratija, vladavina prava, ljudska prava te poštovanje i zaštita manjina. Brzina pristupnih pregovora stoga uvelike ovisi o napretku koji se ostvaruje u tom području

Odnosi EU sa zemljama zapadnog Balkana održavaju se u okviru tzv. Procesa stabilizacije i pridruživanja. On podrazumijeva pružanje podrške vladavini prava, uglavnom u okviru političkog dijaloga, ali i osiguravanjem finansijske i tehničke pomoći za provedbu potrebnih reformi.

Ukupno gledajući, EU je u period 2014. – 2020. zemljama Zapadnog Balkana dodijelila oko 700 miliona eura za podršku vladavini prava i temeljnim pravima, što je 16 posto iznosa koji EU izdvaja za te zemlje u okviru bilateralne pomoći.

Mnoge zemlje Zapadnog Balkana, konstatuje Evropski revizorski sud, imaju zdrav ekonomski potencijal, ali on je ometen slabostima u vladavini zakona.

– Njihove institucije loše funkcioniraju i to ometa njihov ekonomski razvoj. To također dovodi do toga da su manje kompatibilni sa postojećim zakonodavstvom EU – konstatuje s u dokumentu.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.