Gdje se kroji vanjska politika Bosne i Hercegovine?

Centra za sigurnosne studije

Foto: Anadolija

Danas, kada se sve više govori o jačanju ruskog uticaja na predstojeće izbore u Bosni i Hercegovini, postavlja se pitanje kroji li se vanjska politika BiH već duže vrijeme u Beogradu, odnosno jesu li naši vanjskopolitički ciljevi sve bliži ruskim, a sve dalje od evropskih za koje se deklarativno zalažemo?

Ne tako davno, član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović, prilikom posjete Beogradu izjavio je:

“Međunarodna politika BiH… će se voditi u Sarajevu. Naravno, i te kako ćemo uzeti u obzir stavove susjednih zemalja, jer živimo sa Srbijom i živimo sa Hrvatskom, kao i sa EU, gde smo preuzeli obaveze u procesu integracija.
Ali, moj stav je da se vanjska politika vodi u Bosni i Hercegovini…”.

Prethodno je predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dragan Čović, iznio stav da će BiH slijediti Srbiju po pitanju politike ka Kosovu.

Analiza vanjskopolitičkih stavova BiH u posljednjih nekoliko godina ukazuje da članovi Predsjedništva BiH nisu dovoljno upoznati s politikom koju bi trebali nominalno voditi ili, još pogubnije, nisu svjesni zvaničnih stavova koje Ministarstvo vanjskih poslova BiH (MVP BiH) dostavlja Briselu u odnosu na vanjskopolitičke deklaracije EU.

Podsjećamo, u skladu s odredbama Ustava BiH, Predsjedništvo BiH je nadležno za vođenje vanjske politike BiH, a za njenu provedbu je zaduženo MVP BiH.

Naime, sve zemlje koje pretenduju da postanu članice EU u obavezi su da postepeno usaglašavaju svoje stavove s vanjskopolitičkim djelovanjem EU, koje se manifestuje putem usvajanja vanjskopolitičkih deklaracija i eventualnom primjenom mjera koje mogu slijediti iz istih.

Usaglašavanjem stavova država kandidata ili potencijalnih kandidata s deklaracijama EU, šalje se jasna poruka da se vanjska politika te države bazira na istim principima i vrijednostima kao i vanjska politika EU, odnosno dogovorena politika njenih članica u domenu zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU.


Pregled deklaracija EU, s kojima se usaglasila BiH u periodu od 2014. do 2017. godine, pokazuje da BiH nije podržala niti jednu od preko 20 deklaracija EU vezanih za akcije Moskve u Ukrajini i njihovom neposrednom okruženju ili cyber ofanzive na države članice za koje EU optužuje Rusiju.

Na posebnu pažnju i interes ukazuje i činjenica da su sve deklaracije EU, koje se odnose na Rusiju ili Ukrajinu, bile predmetom identičnih stavova Srbije i BiH, a primjetna je i velika sličnost u odnosu na broj deklaracija koje su podržale ove dvije zemlje u domenu njihovog vanjskopolitičkog djelovanja tokom protekle četiri godine.

Za razliku od BiH i Srbije, Crna Gora je podržala sve deklaracije EU, izuzev jedne iz 2014. godine, a slično se može konstatovati i za Albaniju čiji je procenat usaglašenosti s EU deklaracijama iznad 90%. Ne treba posebno ni naglašavati da je Hrvatska od 2013. godine dio EU, odnosno i sama ravnopravno učestvuje u definisanju i postizanja koncenzusa o vanjskopolitičkim stavovima i deklaracijama EU.

Ovaj prikaz usaglašenosti BiH s deklaracijma EU, odnosno koincidencija naših vanjskopolitičkih stavova sa susjednom Srbijom, trebala bi biti povodom ozbiljnih razmatranja o načinu i pravcima vođenja vanjske politike BiH.

Nepostojanje i nemogućnost postizanja dogovora o Zakonu o vanjskim poslovima BiH svakako je još jedan pokazatelj o
stanju u ovom domenu političkog djelovanja, ali ne bi smjelo biti predmetom ovakve kolizije između stavova političara i zvaničnih podataka.

Bez obzira da li izgovor može biti nedostatak vlastite politike BiH ili nevidljivi uticaj koji Rusija ostvaruje putem Beograda u domenu vanjskopolitičkog djelovanja naših institucija, odgovorni vanjskopolitički akteri BiH trebaju što prije da se zapitaju čiju politiku vode i čije interese štite prije nego što bude i suviše kasno.

U skladu sa zadnjim istraživanjem javnog mnijenja Direkcije za evropske integracije (april 2017. godine), 69,2% građana podržava ulazak BiH u EU,2 ali je ta podrška u 2014. godini bila u procentu od 85% ispitanika.

Autor: Centar za sigurnosne studije

PODIJELI