Treći dan otkako je u Sarajevu proglašena epidemija leptospiroze, a epidemiolozi objavili da je proteklih godina izostajala redovna deratizacija u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, kantonalno Tužilaštvo istražuje da li je bilo propusta i ugrožavanja zdravlja ljudi.
Prvi slučajevi zaraze potvrđeni su 15. maja, a do danas je u nekoliko sarajevskih općina otkrivena kod 22 osobe, dok ih je pet hospitalizirano.
Epidemija je zvanično proglašena 23. maja, kada je iz kantonalnog Zavoda za javno zdravstvo objavljeno da je do zaraze došlo zbog povećanog broja glodara i da je početkom maja počela deratizacija.
Koliko dugo nije rađena deratizacija?
Obavezna deratizacija javnih površina provodi se dva puta godišnje – u proljeće i na jesen.
No, iz kantonalnog Zavoda su na prošlosedmičnoj konferenciji za novinare kazali da ona nije rađena od 2022. godine do jeseni prošle godine.
Do zastoja je, kako su tada naveli, došlo zbog “obaranje” tendera za izbor firme koja će obavljati ovaj posao.
No, predstavnici Zavoda i kantonalne vlasti sada tvrde da su napravili previd i da je utvrđeno da je deratizacija 2022. urađena, dok je sporna bila 2023. i prva polovina prošle godine.
“Nespretno je to rečeno. Htjeli su reći da je bio problem, ali da smo ga riješili”, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministar zdravstva Kantona Sarajevo Enis Hasanović.
Prema ugovoru koji je potpisao bivši kantonalni ministar zdravstva Haris Vranić, posao deratizacije, u periodu od 2021. do kraja 2022, dobila je firma “Sanitacija”.
Iz te kompanije, koja je dio i današnjeg konzorcija kompanija koje obavljaju deratizaciju, nisu odgovorili na upit RSE za razgovor o problemima s tenderom koji su uslijedili.
Kantonalno tužilaštvo potvrdilo je 23. maja da je nakon objava u medijima, po službenoj dužnosti formiralo predmet.
Ne želeći otkrivati detalje i šta je konkretno obuhvaćeno istragom, iz Tužilaštva su naveli da se provjere primarno odnose na potencijalno ugrožavanje zdravlja ljudi.
Epidemija usred Evrope
Anes Podić, iz organizacije “Eko akcija”, kaže za RSE da priča o deratizaciji u Sarajevu nije jedini primjer propalih tendera.
Nakon višedecenijskog življenja u tranzicijskom društvu, on procjenjuje da se tenderi iskorištavaju za pogodovanje pojedincima.
Rješenje problema s tenderskim procedurama vidi u tome da taj posao bude dodijeljen nekom javnom kantonalnom preduzeću.
“Ako imamo problem s tenderom, zašto to onda ne postane javna usluga i zašto to ne damo javnom preduzeću da radi, zašto privatnici dobijaju”, kaže on.
Podić tvrdi da je Sarajevo, nakon Mostara, vjerojatno “najprljaviji grad u regiji”, uslijed neadekvatnog sistema.
“Kada sve to spojite, imate glavni grad usred Evrope koji ima epidemiju leptospiroze. Nisu to ni neki posebni, zli i prljavi, građani napravili, nego je to rezultat sistematskog zanemarivanja. Ništa se nije desilo slučajno nego je rezultat više godišnjeg nemara”, kaže on.
Zašto je padao tender?
Nakon pauze, deratizacija je nastavljena u jesen prošle godine. Započela je nakon što je taj posao, početkom septembra prošle godine, dodijeljen konzorciju u kome su tri kompanije. S njima je potpisan ugovor do kraja 2025.
Ugovor je potpisao ministar Hasanović, a iz kantonalnog Ministarstva zdravstva tada je objavljeno da “nakon dvije godine kreće obavezna preventivna deratizacija u Kantonu Sarajevo, s ciljem zaštite stanovništva od zaraznih bolesti”.
Hasanović ističe da je tender “obaran”, zbog kriterija da firme “moraju imati potvrdu za uvoz i promet otrovima”.
“Njihove žalbe su uvažene i tenderi su padali. Onda smo promijenili pravilnik, da to više ne moraju imati, jer je to rečeno iz resornog federalnog ministarstva. Otad više nema problema”, kaže Hasanović, ističući da posao dobijaju na tri godine.
Samir Siručić, direktor firme “Sanacija 3D”, jedne od firmi iz konzorcija, kaže da su žalbe bile opravdane i da tender nije bez razloga “padao”. Tvrdi i da je trenutna situacija pod kontrolom.
“Čim se deratizacija ne radi, glodari se razmnožavaju i njihov broj raste. No, sada je njihov broj na nekom biološkom minimumu i sve ovo što se sada desilo je incidenta situacija”, kazao je.
Problemi sa smećem
Izloženi kritikama javnosti, nakon što su prijavljeni slučajevi zaraze leptospirozom, komunalni radnici u Sarajevu posljednjih dana intenzivno čiste javne površine.
No, stanovnici Sarajeva s kojima je razgovarao RSE tvrde da glavni grad BiH nikad nije bio prljaviji, ali da za to snose odgovornost i vlast i građani.
“Sve nam je tako. Cijela vlast je takva neorganizovana i neodgovorna. Postavljaju rukovodice iz političkih partija koji su podobni, a ne stručni i to je najveći problem”, kaže Nermin.
Asim smatra da su krivi i građani koji ni sami ne čiste ispred svojih vrata i svojih kontejnera.
“Razbacujemo, a toga nije bilo ni u ratu kada su bile gomile smeća, ali smo čistili. Ima tu i do institucija, ali i građana, naravno”, kaže on.
Adna je stava da je vlast bila svjesna loše situacije, ali da nije ništa poduzimala.
“Moramo se ugledati na dosta manjih gradova u BiH koji su dosta čišći, mislim da je i na građanima koliko i na institucijama”, ističe ova Sarajka.
U javnom preduzeću “Rad”, koje je zaduženo za zbrinjavanje otpada i čišćenje grada, tvrde da nemaju dovoljno kapaciteta i da je za bolju efikasnost neophodno povećati cijenu odvoza otpada.
Mirsad Jašarević, vršilac dužnosti tog preduzeća, kaže za RSE da 1.100 uposlenih i manjak mehanizacije predstavlja problem adekvatno zbrinjavanja otpada.
Također, problem predstavlja to što komunalni redari nemaju mogućnost izricanja sankcija, zbog čega odgovorni za razbacivanje smeća ostaju nesankcionirani.
“Svi smo krivi, ne tražimo izgovore. Mi smo sinoć ne znam koji put, očistili određene lokacije na Dobrinji, da bi one jutros u šest sati bile zatrpane građevinskim kabastim otpadom”, kaže on.
Jašarević, također, ističe da cijena odvoza smeća, čija visina ovisi o veličini stana, nije mijenjana od 1996. godine. Tako trenutna cijena odvoza smeća za domaćinstvo od oko 65 kvadratnih metara iznosi oko četiri eura.
“Mislite li da sa ovakvim cijenama i financijama možete imati razvojne planove i projekte i nabaviti potrebnu mehanizaciju. Treba nam oprema, mehanizacija, vozila”, kaže Jašarević.
Na području Kantona Sarajeva, prema posljednjem popisu stanovništva, živi nešto više od 413 hiljada stanovnika. Za odlaganje otpada postoji samo jedna legalna deponija za odvoz smeća, u okviru regionalnog centra za upravljanje otpadom Smiljevići.
Slučajevi zaraze leptospiroze u ovoj godini su zabilježeni i u entitetu Republika Srpska. Šest slučajeva u ovoj godini detektirano je na području Banjаlukе, Doboja i Foče.
Leptospiroza je zarazna bolest uzrokovana patogenim bakterijama zvanim leptospire, koje se prenose direktno ili indirektno sa životinja na ljude.
Simptomi su nagli nastup groznice, drhtavica, glavobolja, bolovi u mišićima i žutica.
