BiH

"nema opravdanja"

Godina od otkrivanja zaštićenog svjedoka: Tužilaštvo bez rezultata istrage

01/10/2021

Istraga u ovom predmetu je pokrenuta u septembru 2020. godine, nakon što je u nekoliko medija otkriven identitet zaštićenog svjedoka

Punih godinu dana prošlo je kako je u javnosti otkriven identitet jednog zaštićenog svjedoka u predmetu ratnog zločina, koliko je i prošlo otkako je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine otvorilo istragu ali odbija saopštiti u kojoj fazi se nalazi ovaj predmet. Pravni stručnjaci i svjedoci zločina sa kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kažu kako nema opravdanja da se godinu dana odugovlači sa istragom.

Istraga u ovom predmetu je pokrenuta u septembru 2020. godine, nakon što je u nekoliko medija otkriven identitet zaštićenog svjedoka.

Ovaj svjedok, koji je iskaz dao pod pseudonimom M-16 na suđenju 2017. godine, izjavio je u sudnici kako mu je tokom 1996. godine Radovan Višković nudio novac za prekopavanje masovne grobnice u Milićima, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

Svjedok M-16 je iskaz dao u predmetu gdje se za genocid u Srebrenici sudi nekadašnjim policijskim funkcionerima Miodragu Josipoviću, Branimiru Tešiću, Dragomiru Vasiću, Danilu Zoljiću i Radomiru Pantiću koji su optuženi za prisilno premještanje, transport i zarobljavanje bošnjačkog stanovništva, a nekima je na teret stavljeno i pogubljenje muškaraca.

Iz Državnog tužilaštva su u septembru 2020. potvrdili da je formiran predmet nakon medijskih objava u kojima se iznose detalji o identitetu kao i sam identitet zaštićenog svjedoka, te da je informisalo nadležne institucije i službe koje rade na pružanju zaštite i sigurnosti svjedoka.

Pored toga, Tužilaštvo BiH, kako su tada naveli, zaprimilo je i prijavu protiv određenih djelatnika Suda i Tužilaštva BiH, u vezi sa otkrivanjem identiteta zaštićenog svjedoka i neovlaštenog ustupanja dokumenata, te najavilo provjere navoda i na temelju ove prijave.

Godinu kasnije, iz Tužilaštva nema odgovora u kojoj se fazi nalazi ovaj predmet, kao ni da li su izvršene provjere temeljem prijave protiv određenih djelatnika iz pravosudnih institucija u vezi sa otkrivanjem zaštićenog svjedoka.

Iz Suda BiH su u odgovoru BIRN-u BiH naveli kako je izvršenim provjerama u službenim evidencijama utvrđeno da nema evidentiranog predmeta “otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka” u periodu od septembra 2020. do septembra 2021. godine, te su uputili novinare BIRN-a BiH da sve dodatne informacije tražimo u Tužilaštvu BiH.

Bivši sudija i tužilac Esad Fejzagić kaže kako se slažu svi koji posmatraju i analiziraju rad pravosudnih organa u BiH da je Tužilaštvo generalno najslabija karika u pravosudnom sistemu, na šta su u posljednje vrijeme u svojim izvještajima upozorili međunarodni pravnici.

“Za mene nema nikakvog opravdanja da se u tako dugačkom vremenskom okviru ne može završiti istraga. Zakon nalaže da se istraga završi u roku od najduže šest mjeseci. Ako ne, postupajući tužilac mora podnijeti izvještaj glavnom tužiocu zbog čega istraga nije završena. Međutim, svi ti instruktivni rokovi imaju za posljedicu odugovlačenje i to sve prođe tako”, rekao je Fejzagić.

Obeshrabrivanje svjedoka

Pasivnost Tužilaštva BiH, kako je rekao, ne iznenađuje advokata Ragiba Hadžića, ali mu je iznenađenje da Ured disciplinskog tužioca ne postupa po službenoj dužnosti, odnosno da pozove na odgovornost postupajućeg tužioca koji ne radi svoj posao.

“Reakcija Tužilaštva je trebala uslijediti istog trenutka. Mene ne iznenađuje što Tužilaštvo BiH ne radi svoj posao, a moje mišljenje je da ga ne radi zato što je pod političkom kontrolom”, kaže Hadžić.

Prema njegovim riječima, u ovoj situaciji je samo trebalo istražiti ko je otkrio identitet, kojim kanalima je to došlo do medija i da se na odgovornost pozovu i novinari i urednici koji su prekršili zakon.

Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, kaže kako je očigledno da se radi o relativno laganom predmetu u kojem je vrlo jasno koji su mediji otkrili identitet svjedoka, kao i koje su institucije i prije otkrivanja prijetile time da će identitet svjedoka biti otkriven.

“Prošla je puna godina od kako je svjedok kojeg je Tužilaštvo BiH za shodno našlo da zaštiti povezao premijera RS-a sa masovnim grobnicama u i oko Srebrenice, a nijedan od novinara koji je otkrio njegov identitet nije pozvan i optužen, a Radovan Višković nikad nije pozvan u Tužilaštvo da objasni navode svjedoka koje je rekao pod zakletvom u sudnici”, rekao je Suljagić.

Prema njegovim riječima u Tužilaštvu imamo instituciju koja je kidnapovana, koja je potpuno izvan kontrole onih kojima polaže račun i koja očigledno vodi svoju politiku, u konkretnom slučaju, kako ističe Suljagić, politiku glavne tužiteljice Gordane Tadić.

“Ako pogledate dio rada Tužilaštva koji se odnosi na ratne zločine od tog predmeta pa do bijega Milomira Savčića, optuženog za pomaganje u genocidu, postoji očigledni kontinuitet ohrabrivanja zločinaca i obeshrabrivanja svjedoka i preživjelih tih zločina”, dodaje Suljagić.

Za Savčićem, optuženim u svojstvu komandanta 65. zaštitnog motorizovanog puka pri Glavnom štabu Vojske Republike Srpske (VRS) koji se tereti da je pomagao u genocidu počinjenom u Srebrenici u julu 1995., Državni sud je raspisivanje međunarodne potjernice zatražio 10. augusta, nakon što ga sudski policajci dan ranije nisu mogli pronaći na adresi nekoliko sati po određivanju pritvora.

Iz Tužilaštva BiH su odbili više upita i zahtjeva za intervju sa glavnom tužiteljicom o radu na predmetima ratnih zločina.

Portal “Glas Srpske” objavio je krajem septembra 2020. da je Tužilaštvo BiH od njih zbog postojanja osnovane sumnje da je počinjeno krivično djelo “Otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka” iz Krivičnog zakona BiH, tražilo da dostavi podatke o autoru teksta, uredniku DESK-a i glavnom i odgovornom uredniku portala, te su iz ovog medija tada naveli da njihov portal nijednim činom nije ugrozio zaštićenog svjedoka, navodeći da nisu otkrili njegov identitet.

Ovaj medij objavio je inicijale i mjesto odakle je zaštićeni svjedok. Nekoliko drugih medija, poput Radio televizije Republike Srpske, u prvim izvještajima su naveli navodno puno ime i prezime zaštićenog svjedoka.

U tekstu pod nazivom “Glas Srpske otkriva: Iskaz svjedoka koji optužuje Viškovića odbačen još prije 13 godina, jer nije istinit”, navodi se da svi stanovnici Milića i okolnih mjesta znaju o kojem se zaštićenom svjedoku radi, navodeći kako su objavili njegove inicijale.

Akteri sami dali argumente Tužilaštvu

Nekoliko dana nakon objave tekstova o iskazu zaštićenog svjedoka u “Glasu Srpske”, Milorad Kojić, direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske, izjavio je kako će biti objavljena imena “svih svjedoka koji su svjedočili protiv osuđenih ratnih zločinaca iz reda srpskog naroda”.

Centar je, rekao je Kojić tada, na polovini posla da objavi spisak svjedoka koji su, kako je kazao, davali “lažne izjave”. Do objave ovog teksta, Kojić se nije javljao na pozive novinara BIRN-a BiH.

Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu kažu da razotkrivanje identiteta ili informacije koja može voditi identitetu zaštićenog svjedoka ugrožava njegovu sigurnost i negativno utiče na spremnost da svjedoči u krivičnim procesima, posebno u suđenjima za ratne zločine.

“Zaštita informacija o svjedoku je vitalna za funkcionisanje profesionalnog i neovisnog pravosudnog sistema”, dodali su iz Ambasade SAD-a.

Iz Delegacije Evropske unije u BiH navode kako su i ranije naglašavali da nadležni organi trebaju osigurati bezbjednost svjedoka i cjelokupni integritet mehanizama zaštite svjedoka, kao i da analitički izvještaj koji je priložen uz Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU naglašava potrebu za boljom zaštitom identiteta žrtava i svjedoka u BiH, a posebno u vanprocesnoj zaštiti.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, tvrdi da su svjedoci uvijek izloženi određenim pritiscima, pogotovo kada su u pitanju zaštićeni svjedoci “insajderi”, kojima se treba posvetiti pažnja i zaštiti ih na svaki mogući način, ne samo kroz protokolarne dijelove koje zakon predviđa.

“Čudno je i frapantno zastrašujuće da Tužilaštvo godinu dana odugovlači, iako su akteri otkrivanja sami izašli u javnost i iskoristili medijsku pažnju i iznijeli određene činjenice koje upućuju na to da su vršili pritisak, odnosno da će iznijeti u javnost imena svjedoka, što je poljuljalo i njih same kao svjedoke da li da se više pojave pred Sudom”, kaže Tahirović.

Prema njegovim riječima, otkrivanje identiteta svjedoka se dešavalo i u Haagu, gdje su pokretani postupci, dok su u konkretnom slučaju sami akteri izašli u javnost i faktički dali Tužilaštvu u ruke argumente da mogu postupati.

“Moglo se to vrlo brzo i za kratko vrijeme završiti. I dati do znanja zaštićenim svjedocima da država stoji iza njih i da ih štiti, ovako, nažalost ne”, navodi Tahirović.

Dok je Fejzagić mišljenja da se na ovaj način poruka oštećenim u ratnim zločinima već odavno poslana a to je da od pravde i zadovoljenja pravičnosti nema ništa, advokat Hadžić kaže da se na ovaj način zaštićenim svjedocima šalje vrlo jasna i jednostavna poruka sa sadržajem: “Nemojte svjedočiti, saznat će se ko ste, šta ste.”

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica sličnog je stava i tvrdi da su svjedoci prepušteni sami sebi.

“To je poruka Tužilaštva BiH da ih naprosto nije briga i da ljudi koji pronađu integritet, hrabrost i vrijeme da svjedoče, da su prepušteni sami sebi od trenutka kada svjedoče”, kaže Suljagić.

Komentari

Autor: Haris Rovčanin (detektor.ba)

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.