Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Godišnjica stradanja u “Keratermu”: Bacili su nam nervni otrov i počeli smo se tući

BiH

kereterm (2)

“Možete nam zabraniti ulazak u Keraterm, i u Trnopolje i u Omarsku. Možete pokušati šta god hoćete, ali naše sjećanje ne možete izbrisati, njega smo sačuvali zbog žrtava i šehida Keraterma, Trnopolja, Omarske, Prijedora i žrtava genocida u Bosni i Hercegovini. Na to imamo pravo zbog šehida”, izjavio je danas Mirsad Duratović, predsjednik Udruženja logoraša “Prijedor 92” na prostoru nekadašnjeg prijedorskog logora Keraterm, gdje su preživjeli njegovi logoraši i porodice stradalih obilježili 24 godine od masakra zatočenika.

On je rekao da su tragovi metaka na zidovima prostorija nekadašnjeg logora trajni i nijemi svjedoci, koji na najslikovitiji način govore o onome što se dešavalo.

“Lokalna uprava, uprkos 51 presudi za ratne zločine počinjene u Pijedoru, još uvijek nije spremna da se suoči s prošlošću i sa svim onim što se desilo u Prijedoru, sa svim ubistvima, progonima, silovanjima, sa Keratermom, Trnopoljem, Omarskom, Kozarcem, Mataruškim brdom, Korićanskim stijenama i sa 3.176 prijedorskih nevino ubijenih civilnih žrtava”, istakao jer Duratović.

kereterm (1)

Predsjednik Saveza logoraša Banja Luka Sabahudin Garibović istakao je da logoraši perijedorskih logara još uvijek nemaju status kakav bi trebali imati.

“Ja, ili bilo ko od vas, sutra će se, na ovaj, ili bilo koji drugi način, boriti sa zakonodavnom i izvršnom vlašću da nas priznaju i imaće itekako čvrsti otpor od nivoa entiteta, do grada Prijedora. Grad nam ne dozvoljava da podignemo memorijal gdje su bila tri logora, a takođe nam ne dozvoljava da podignemo spomen obilježja ubijenoj djeci Prijedora i ne znam dokle će ovo trajati”, naglasio je Garibović.

On je zatražio od prisutnih da se na komemorativnim skupovima okuplja što više onih koji su preživjeli ratne strahote, kako bi odali počast svojim stradalim članovima porodice.

U noći s 23. na 24. juli 1992. godine za samo par sati je, prema nepotpunim podacima, iz logorske prostorije br. 3 ubijeno između 180 i 200 zatočenika životne dobi od 16 do 66 godina.

kereterm (4)

Sabahudin Garibović, predsjednik Saveza logoraša Banja Luka

Među onima koji su preživjeli masakr je i Mehmed Nastić, kojem su još uvijek u svježem sjećanju događaji iz pomenute noći.

“Te noći su nam u prostoriju ubacili nekakav otrov na nervnoj bazi i mi smo počeli pjevati i tražili su da pjevamo nekakve pjesme, a kasnije smo se počeli tući između sebe. Oni su postavili u dvorište oružje i pucali kroz vrata na nas. Više nas je umrlo od onog otrova, nego od metaka. Moja dva stičeviča su umrla od otrova, a ne od metaka, a mojih komšija i prijatelja bilo je ranjenih na sve strane. Ja sam bio pored vrata i jedno vrijeme sam bio onesviješten i kad sam se probudio stajao sam nasred sobe. Saznao sam od jednog logoraša da svi leže i da su neki mrtvi, a neki onesviješteni. Logoraši su izbili parapet na vratima prostorije i logoraši iz drugih soba dodavali su nam vode. Kroz razbijena vrata izneseni su svi i mrtvi i ranjeni i tovareni na kamione. Nas ostale su istjerali u dvorište, postrojili nas i natjerali nas da legnemo potrbuške, a nakon izvjesnog vremena na leđa i tako smo pri visokoj temeraturi bili primorani da se sunčamo dva sata”, ispričao je Nastić i dodao da je u prostoriji br 3 prije masakra bilo preko pet stotina zatočenika.

Mirsad Duratović, predsjednik Udruženja logoraša "Prijedor 92"

Mirsad Duratović, predsjednik Udruženja logoraša “Prijedor 92”

Logor Keraterm formiran je 26. maja, a raspušten je 5. avgusta 1992. godine .

Kroz njega je, prema raspoloživim podacima, prošlo tri hiljade zatočenika, od kojih njih 371 nisu dočekali njegovo raspuštanje.

Među zatočenicima koji nisu preživjeli stravične torture u ovom logoru, bio je i Srbin Jovo Radočaj, koji se pobunio protiv protjerivanja i ubijanja svojih sugrađana bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.

Za ratne zločine počinjene u Kereatermu na višegodišnje kazne osuđeni su Dušan Sikirica, komandant logora, Damir Došen i Dragan Kolundžija, šefovi smjena, te Dušan Fuštar i Predrag Banović, logorski stražari.