Hejdari: Stvoreno pogodno tlo za razvoj odnosa BiH i Irana

Iranski ambasador u BiH Mahmud Hejdari ocijenio je u intervjuu za Fenu da je nedavnom posjetom tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića Iranu stvoreno pogodno tlo za razvoj odnosa dviju zemalja.

Kako biste ocijenili rezultate posjete Iranu visoke delegacije iz BiH predvođene članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem?

Islamska Republika Iran je bila među prvim zemljama koje su priznale nezavisnost Bosne i Hercegovine i Teheran se uvijek zalagao za prijateljske i iskrene odnose s Bosnom i Hercegovinom te nam je i danas drago što kod visokih zvaničnika dviju zemalja postoji ozbiljna volja za unapređenje odnosa. Tokom proteklih 25 godina odvijale su se posjete zvaničnika dviju zemalja na različitim nivoima tako da se i sada nastavlja dobra politička saradnja, čiji je primjer i posjeta ministara vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Iranu u 2015. i 2016. godini. A nedavna posjeta Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, i prateće visoke delegacije Iranu, predstavlja prekretnicu u odnosima dviju zemalja.

Bakir Izetbegović je na najvišem nivou dočekan od predsjednika Islamske Republike Iran. On je osim susreta s predsjednikom Hasanom Ruhanijem imao susrete i razgovor i s liderom Islamske revolucije, predsjednikom Islamske savjetodavne skupštine i predsjednikom Vijeća za verifikaciju politike Islamske Republike Iran. Ministri, koji su bili u pratnji Izetbegovića, također su imali odvojene susrete sa svojim iranskim kolegama. U cjelini, očekujemo da ova posjeta doprinese što većem jačanju odnosa i što većem unapređenju saradnje dviju zemalja.

Dr. Ruhani je na zajedničkoj konferenciji za novinare s Bakirom Izetbegovićem kazao da je posjetom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Iranu stvoreno pogodno tlo za razvoj odnosa dviju zemalja u okviru nacionalnih interesa njihovih naroda te se nadamo da će ista ubrzati proces razvoja odnosa Teherana i Sarajeva. Također smatram da Iran i Bosna i Hercegovina raspolažu velikim kapacitetima za svestrani razvoj odnosa i da će, s obzirom na stupanje na snagu nuklearnog sporazuma, ova posjeta ubrzati praktično korištenje kapaciteta dviju zemalja. Smatram potrebnim spomenuti da je samo nekoliko dana nakon posjete Izetbegovića Iranu, u toku posjete gradonačelnika Sarajeva Teheranu potpisan Sporazum o bratimljenju ovih dvaju gradova.

U izjavama nakon sastanka potencirano je da slijedi produbljivanje odnosa na političkom, ekonomskom i kulturnom planu. Postoje li već neki konkretniji dogovori?

Istovremeno s ovom posjetom, potpisan je Memorandum o razumijevanju između dvije zemlje u vezi sa saradnjom u oblasti malih i srednjih preduzeća, što će se učinkovito odraziti na proces razvoja i jačanja odnosa. Također, dvije strane su se u toku ove posjete dogovorile da sarađuju u oblasti borbe protiv terorizma i radikalizma jer, nažalost, terorizam i radikalizam koji se čini uime islama danas izobličavaju pravo lice islama te je nužno da, uz međusobnu saradnju, svijetu predstavimo onaj islam koji je religija mira, stabilnosti i milosti. U razgovorima su razmijenjena mišljenja i o načinima proširenja privrednih odnosa, saradnje privatnih sektora dviju zemalja kao i o naučnim, kulturnim i turističkim odnosima. Dogovoreno je da se o spisku saradnje razgovara i postigne dogovor na sjednici Zajedničke komisije koja će biti održana u Sarajevu. Strane su odlučne da uklanjanjem prepreka koje se, između ostalih, tiču uvođenja viznih olakšica i olakšavanja platnog prometa, stvore pogodno tlo za poslovanje privrednika i investitora dviju zemalja kao i da prošire spisak robe s preferencijalnom tarifom da bi se pojavile pretpostavke za razvoj odnosa i olakšice u oblasti investicijske saradnje dviju zemalja. Također, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine je u toku ove posjete pozvao dr. Ruhanija da posjeti Bosnu i Hercegovinu čija bi realizacija u budućnosti mogla doprinijeti još većem unapređenju odnosa.

Za koje su sektore i privredne grane zainteresirani privrednici iz IR Iran u BiH?Industrijski sektori u Bosni i Hercegovini koji su privlačni iranskim investitorima?

Nakon nezavisnosti Bosne i Hercegovine potpisano je više privrednih sporazuma između dvije zemlje u oblastima trgovine, zajedničkih investicija, transporta, bankarskog sektora, saradnje privrednih komora itd., tako da se obim trgovinske razmjene bio popeo na 20 miliona eura. No, nažalost, nakon uvođenja sankcija ovi odnosi su doživjeli pad, a iranske kompanije su zbog restrikcija bile primorane bh. proizvode zamijeniti proizvodima iz drugih zemalja. Ustvari, uvođenjem restrikcija građani Bosne i Hercegovine su bili ostali uskraćeni za privredne potencijale Islamske Republike Iran. Stanje se sada promijenilo i na naše zadovoljstvo, danas su u potpunosti stvoreni uvjeti za što veći razvoj privrednih i trgovinskih odnosa dviju zemalja. Trebamo uspostaviti atmosferu za poslovanje privatnih sektora i bankarsku saradnju dviju zemalja te otklanjanjem prepreka, stvoriti neophodne olakšice za uspostavu platnog prometa i lakše odnose među privrednicima dviju zemalja.

Predsjednik Irana je u toku ove posjete, u vezi s unapređenjem privrednih odnosa s Bosnom i Hercegovinom, naglasio da smo mi spremni za razvoj saradnje s Bosnom i Hercegovinom i da je razvoj turizma jedno od područja pogodnih za saradnju dviju zemalja, a s tim u vezi treba uvesti potrebne olakšice za putovanja turista i komunikaciju naroda dviju zemalja. Predsjedavajući Predsjedništva BiH je, također, pozvavši iranske privrednike, podsjetio da Bosna i Hercegovina ima jake zakonske okvire u saradnji s Evropskom unijom i da iranski privrednici mogu preko Bosne i Hercegovine imati pristup tržištu Evropske unije i isto tako, bh. privrednici mogu putem Irana imati pristup azijskom tržištu.

Trebam istaći da su privredni kapaciteti dviju zemalja mnogo veći od trenutnog nivoa i da se pred dvjema zemljama nalaze brojne mogućnosti za saradnju na privrednom planu, posebno u oblastima energije, petrohemije, poljoprivrede i turizma. Iran je među vodećim zemljama u oblasti određenih novih tehnologija i mi smo spremni za razmjenu i prijenos znanja i iskustava na prijateljsku zemlju Bosnu i Hercegovinu.

Smatram da nam je, radi razvoja privredno-trgovinskih odnosa dviju zemalja, potrebna izrada mape puta da bi se ovi odnosi mogli iz dana u dan proširivati. U tom kontekstu, ja i moji saradnici u Ambasadi Islamske Republike Iran u Sarajevu ulažemo napore za razvoj prviredno-trgovinskih odnosa i saradnje privatnih sektora dviju zemalja i uporedo radimo na otklanjanju prepreka. Naravno, nasuprot tomu, trebam reći da i osim ukidanja sankcija i Odluke Vijeća ministara BiH s tim u vezi, bh. kompanije se još nisu dovoljno okoristile unosnim tržištem Irana, međutim, smatram da postojanje privredno- trgovinskih i investicijskih projekata u Bosni i Hercegovini kao i prisustvo tehničkog znanja i volje u obadvije zemlje spada u potencijale koji se mogu praktično iskoristiti.

Kako vidite rješenje rata koji već godinama bjesni u Siriji?

Stav Islamske Republike Iran u vezi sa Sirijom je jasan, logičan i razuman. Današnja kriza u Siriji je, ustvari, rezultat greške u kalkulacijama pojedinih regionalnih i zapadnih zemalja. Islamska Republika Iran je u više navrata isticala da su promjene u jednoj zemlji pravo naroda. To znači da narod te zemlje treba da ima učešće u svojoj sudbini. No, svjetska zajednica niti bilo koja zemlja sigurno ne prihvataju da osobe iz drugih zemalja dođu sa željom da pomoću vojne opreme i naoružanja i neobuzdanog nasilja izvrše promjene u političkom režimu jedne države. Mi želimo da se sirijsko pitanje veoma brzo riješi i do sada se nismo sustezali od pružanja bilo kakve pomoći. Svi trebaju prihvatiti da kriza u Siriji nema vojno rješenje i da je jedino rješenje političko. Sirijsko pitanje se treba riješiti uz učešće svih sirijskih političkih grupa i bez uplitanja naoružanih terorista.

Kako riješiti problem s tzv. Islamskom državom?

Danas, više nego ikada prije, osjećamo veliku opasnost terorizma u regionu i svijetu i mnogi građani Iraka, Sirije, Libije i Jemena su izbjeglice, mjesta u kojima su živjeli su porušena. Neke zemlje su, čineći veliku grešku u svojim analizama, smatrale da mogu koristiti terorizam kao sredstvo za ostvarenje svojih ciljeva, međutim, to je pogrešno. Islamska Republika Iran je od samog početka pojave ekstremne struje u regionu uvijek upozoravala da države, koje nastoje koristiti ekstremne osobe i organizacije radi ostvarenja svojih ciljeva i politika na Bliskom istoku, žestoko griješe, jer je ta politika i taktika neučinkovita, nerealna i s nehumanom osnovom. Nažalost, ne samo da su ta upozorenja zanemarena već su neki, davanjem ideološke, financijske i vojne pomoći i otvaranjem svojih granica, stvorili Isil i podržali ga. Danas neke od upravo tih zemalja, nakon stravičnih zločina Isila i pogoršanja situacije, teže uništenju Isila i nema sumnje da je Isil osuđen na nestanak.Međutim, danas su terorizam i radikalizam prisutni kao dva velika problema za cijeli svijet i ne postoji rješenje osim umjerene misli, očuvanja geografskih granica, poštivanja nezavisnosti država i saradnje svih radi uspostave stabilnosti i mira u svijetu.