Projekt izgradnje specijalne onkološke bolnice u Brčkom, po modelu javno-privatnog partnerstva, mogao bi donijeti višestruke koristi lokalnoj zajednici – od humanih i zdravstvenih, do ekonomskih i političkih – kažu stručnjaci.
Prema izvještaju koji je pred Komisijom za javno-privatno partnerstvo Vlade Brčko distrikta, u Distriktu trenutno ima 1.850 onkoloških pacijenata, a procjene govore da će ih do 2050. godine biti oko 4.000.
“Najvažnija dobrobit izgradnje bolnice bila bi za naše onkološke pacijente, koji su sada primorani na putovanja u druge gradove, što im stvara ogroman dodatni teret pored same bolesti. Izgradnjom specijalne bolnice oni bi bili pošteđeni tih napora, a korist bi imala i cijela lokalna zajednica”, rekao je član Komisije Ismet Dedeić.
Prema planu, bolnica bi se gradila na površini od 1.853 kvadratna metra, a ukupna vrijednost investicije iznosila bi oko 23 miliona KM. Modernu zgradu vrijednu 9,23 miliona KM pratila bi najsavremenija američka oprema u vrijednosti od 13,76 miliona KM. Nakon isteka ugovora, objekat i oprema prelaze u vlasništvo Distrikta.
Izvještaj procjenjuje da bi Distrikt u narednih 25 godina uštedio oko 54 miliona KM samo na troškovima prevoza pacijenata i radu komisija za njihovo upućivanje u druge centre.
“Vrijednost investicije i ostvarene uštede zajedno dosežu oko 76 miliona KM, što jasno govori o opravdanosti projekta”, istakao je Dedeić.
Bolnica bi već u prvoj godini zaposlila 19 radnika
Bolnica bi već u prvoj godini zaposlila 19 radnika, među kojima 10 ljekara. Do kraja ugovornog roka broj zaposlenih bi porastao na 33, što bi značajno ojačalo medicinski kadar Distrikta, posebno u deficitarnim profilima.
Dedeić je naglasio i regionalni značaj projekta.
“Specijalna onkološka bolnica u Brčkom postala bi centar za pacijente i iz okolnih gradova – Bijeljine, Lopara, Srebrenika, Gradačca i Orašja. To bi doprinijelo i ekonomskoj održivosti bolnice i afirmaciji Brčko distrikta”, kazao je.
Na kraju, upozorio je da daljnje odlaganje nosi rizik od gubitka investitora.
“Nastavak neadekvatnog odnosa nadležnih institucija prema hitnosti ovog projekta mogao bi obeshrabriti potencijalne partnere. Zato bi trebalo što prije raspisati javni poziv i izabrati najpovoljnijeg ponuđača”, zaključio je Dedeić.
