ured visokog predstavnika

Hoće li reagovati OHR: Na rješavanje pitanja državne imovine čeka se 28 godina

ohr
Foto: Armin Durgut/PIXSELL

Kako je Feni rečeno u OHR-u planirano je da Radna grupa, koju čine ugledni domaći i međunarodni pravni stručnjaci, svake dvije sedmice održava redovne radne sjednice

Sljedeće sedmice trebao bi biti održan treći sastanak stručnjaka za pitanje državne imovine koju je osnovao Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (OHR) uz podršku Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), potvrđeno je Feni iz OHR-a.

Radna grupa formirana je sa zadatkom da prikupi set stručnih mišljenja i informacija kako bi Parlamentarnoj skupštini BiH pružila pomoć u rješavanju pitanja državne imovine, a očekuje se da bi preporuke mogle biti proslijeđene Parlamentarnoj skupštini BiH već krajem ljeta ili početkom jeseni.

Plan Radne grupe

Kako je Feni rečeno u OHR-u planirano je da Radna grupa, koju čine ugledni domaći i međunarodni pravni stručnjaci, svake dvije sedmice održava redovne radne sjednice, na kojima vrši procjenu različitih tehničkih i pravnih aspekata vlasništva, korištenja i upravljanja državnom imovinom, te analizu različitih modela upravljanja imovinom, uključujući i primjere iz međunarodne prakse.

Prihvatljivo i održivo rješavanje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti jedan je od pet ciljeva koje je Vijeće za provedbu mira utvrdilo u okviru Programa 5+2, ali na odluku institucija BiH i bh. političara kojom bi se riješilo pitanje državne imovine čeka se već 28 godina, podsjećaju iz OHR-a.

– Rješavanje ovog pitanja pruža pravnu sigurnost i uspostavlja pozitivan ambijent za domaće i strane investitore, što vodi ka ostvarivanju ekonomskog rasta i otvaranju novih radnih mjesta, čime se doprinosi ostvarivanju većih javnih prihoda, a to dovodi do pružanja kvalitetnijih usluga građanima. Rješavanje pitanja državne imovine donosi korist za sve, niko nije na gubitku – smatraju u OHR-u.

Pomoć u rješavanju ovog pitanja

Na pitanje planira li OHR na sličan način pomoći u rješenju i drugih pitanja koja se tiču ispunjavanja ciljeva Programa 5+2, iz OHR-a kažu da rezultati u smislu provedbe tog programa trebaju biti ostvareni domaćim naporima, a to vrijedi i za državnu i vojnu imovinu, ali i za vladavinu prava, fiskalnu održivost ili završetak provedbe Konačne odluke za Brčko.

– Ovakav pristup još više dobija na značaju ukoliko ga posmatramo kroz prizmu Bosne i Hercegovine kao zemlje s kandidatskim statusom za članstvo u Evropskoj uniji i njene obaveze da provede reforme, a zemlja ostvari napredak na putu ka članstvu na osnovu vlastitih nastojanja – naveli su iz OHR-a u odgovoru Feni.

Pitanje državne imovine ponovo je aktuelizirano nakon što su predstavnici vlasti u bh. entitetu Republika Srpska počeli knjižiti državnu imovinu na entitet iako se to strogo protivi odlukama Ustavnog suda BiH koji je već u nekoliko presuda jasno naglasio da je pitanje državne imovine u nadležnosti države te se ono može rješavati samo u okvirima Parlamentarne skupštine BiH.

Zajednička izjava

Predstavnici nekoliko probosanskih političkih stranaka iz opozicije i pozicije potpisali su potom zajedničku izjavu kojom su pozvali političke aktere u BiH da prestanu s destruktivnim politikama i prihvate odluke Ustavnog suda BiH da je jedino država Bosna i Hercegovina nasljednik državne imovine koja je pripadala bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

U opisu državne imovine, koji je dao Ustavni sud BiH, jasno stoji da državna imovina ne podrazumijeva samo skup nekretnina koje služe javnoj vlasti, nego je državna imovina i „javno dobro“ (morska voda, morsko dno, riječna voda, riječna korita, jezera, planine i druga prirodna bogatstva, javna i prometna mreža, prometna infrastruktura), koje prioritetno služe svim ljudima u državi.

Poznate činjenice

Iako u izjavi političkih predstavnika nisu navedene nove već poznate činjenice, ona je naišla na oštro protivljenje poslanika iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH koji su burno reagirali i zaprijetili da neće učestvovati u radu državnih institucija, što je praksa koju koriste u slučajevima kada neke procese smatraju udarom na taj bh. entitet.

Nova koaliciona vlast na državnom nivou formirana je u januaru ove godine nakon održanih parlamentarnih izbora u oktobru 2022. godine i to je bio prvi ozbiljan izazov s kojim su se suočili na početku svog mandata.