Počast ubijenim Prijedorčanima
I Cazinjani obilježavaju Dan bijelih traka
Od ranog jutra Cazinjani, među kojima i učenici tamošnjih škola u tišini obilaze mjesto na kojem je postavljena ova tužna izložba, preuzimaju bijele trake i na taj način odaju počast žrtvama, ali i izražavaju solidarnost sa svim Prijedorčanima kojima su njihovi najmili svirepo ubijeni 1992. godine
Dan bijelih traka u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana početkom i tokom agresije na BiH, obilježava se danas i u Cazinu.
Gradska uprava Cazin na čelu s gradonačelnikom Nerminom Ogreševićem povodom 30. godišnjice masovnih ubistava i zločina na području Prijedora koji su optužnicama protiv haških osuđenika i zločinaca okarakterizirani i kao genocid, ovogodišnje obilježavanje Dana bijelih traka upriličila je i uz posebne sadržaje i izložbu posvećenima sjećanju na 102 ubijene prijedorske djece.
U centru grada postavljeni su natpisi s imenima ubijene djece, uz 102 para obuće, školskih torbi, igračaka, knjiga i drugih predmeta koji simboliziraju djetinjstvo i mladost , koje su prije 30 godina zločinci ubili.
Od ranog jutra Cazinjani, među kojima i učenici tamošnjih škola u tišini obilaze mjesto na kojem je postavljena ova tužna izložba, preuzimaju bijele trake i na taj način odaju počast žrtvama, ali i izražavaju solidarnost sa svim Prijedorčanima kojima su njihovi najmili svirepo ubijeni 1992. godine.
-“Kako drugačije nazvati planska ubistva 3.176 civila, građana Prijedora, među kojima je i 102 djece, nego genocidom. Smatramo da je velika obaveza stalno podsjećati na to i dalje gajiti kulturu pamćenja i sjećanja na ovaj i druge brojne zočine, kako se nikada i nikome ne bi više ponovili, riječi su gradonačelnika Cazina Nermina Ogreševića.
Podsjećamo, simbolika bijelih traka veže se za maj 1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba izdale naredbu svim Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru da na svoje prozore zakače bijele čaršafe, a ako izlaze vani da vežu bijele trake oko ruke, kako bi se na taj način označili nesrbi u Prijedoru.
Bio je to početak golgote odnosno masovnih zarobljavanja, ubistava i silovanja za nesrpsko stanovništvo tog kraja odakle je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a u logorima Keraterm, Omarska , Trnopolje, bilo je zatočeno i mučeno više hiljada muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti.
