BiH

zabrinjavajuće

Industrijska zona Tuzle već decenijama krije “ekološku bombu”

17/05/2021

Nakon istraživanja, deponija će zbog sigurnosti ponovno biti zatrpana, a na osnovu rezultata uzoraka, koji su već poslani u laboratorije u zemlji i inozemstvu, tražit će se i konačna rješenja

U industrijskoj zoni Tuzle već decenijama se nalazi prava potencijalna “ekološka bomba”, ostala nakon gašenja kompleksa postrojenja nekadašnjeg hemijskog giganta i jednog od najvećih bh. izvoznika prije rata, Hloralkalnog kompleksa 1 i 2. Riječ je o velikim količinama nekoliko vrsta opasnog otpada koji je na nepropisan način odložen. Utvrđivanje ukupne količine i vrsta otpada te načina zbrinjavanja bit će zadaća tima koji je nedavno formirala Vlada TK, piše Federalna.

Kruks je poluproizvod iz proizvodnje toluen-dizocijanata, vrlo je toksičan, a sve do 1986.g. odlagan je ispod zemlje u krugu HAK-a 2. Ovih dana je počeo otkop deponije.

“Sada tačno znamo gdje su granice te deponije, do koje dubine to ide, inženjersko geološke karte će biti gotove za dan dva, one će nam reći kolika je tačna količina kruksa koji se nalazi u ovoj deponiji. Površina deponije je od 800-1000 metara kvadratnih”.

Nakon istraživanja, deponija će zbog sigurnosti ponovno biti zatrpana, a na osnovu rezultata uzoraka, koji su već poslani u laboratorije u zemlji i inozemstvu, tražit će se i konačna rješenja.

“Ako sadrži kruks količinu hlora koja nije opasna da se spali u cementari mi ćemo tražiti od cementare da se to odradi. Ako sadrži više hlora onda ćemo raditi na tome da se to neutrališe do dovoljne mjere da se može spaliti. Treći metod je da sa dodavanjem aditiva potpuno neutrališemo taj materijal, da učinimo neopasnim otpadom. A četvrti da jednostavno u formi opasnog otpada ga izvezemo u neku od spalionica u inostranstvu”, kazao je Zvjezdan Karadžin, ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša TK.

Slična situacija je i na lokaciji nekadašnjeg HAK-a 1 gdje će ekspertni tim, koji je formirala Vlada TK, a koji čine i nekadašnji rukovodioci firme, raditi na utvrđivanju tačnih lokacija, količina i vrsta otpadnih materija koje su tu deponovane.

“Za očekivati je da mi nađemo određene količine hlora, hlor je opasan i u malim količinama. Mi ćemo sigurno naći zaostalu živu koja takođe zahtijeva zbrinjavanje. Ono što bi se takođe možda moglo naći su zaostaci toluen-dizocijanate. Moguće je da ima idrugih opasnih materija, koje su opasne ili po svojim svojstvima ili po svojoj količini”, smatra dr.sc. Franc Andrejaš, vođa ekspertnog tima.

Budući da je zbrinjavanje ovakve vrste otpada izuzetno skupo, Vlada će zatražiti pomoć od svih nivoa vlasti, pa i iz stranih eko fondova. Za ilustraciju, spaljivanje samo kilograma kruksa u inozemstvu košta oko dvije i po marke, a mi ga imamo u hiljadama tona.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.