Konferencija pod nazivom “Od memorijalizacije do učionice: poučavanje o genocidu u Srebrenici”, posvećena unapređenju obrazovanja o genocidu u Srebrenici i jačanju kulture sjećanja, održana je danas u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari.
Skup je okupio profesore, istraživače i stručnjake iz oblasti obrazovanja koji su razgovarali o načinima izučavanja genocida u Srebrenici i njegovom sistemskom uključivanju u obrazovne procese.
Važnost edukacije
Historičar i aktivista iz Beograda Dragan Popović istakao je da je od izuzetne važnosti da se o genocidu u Srebrenici govori ne samo na prostoru Balkana, nego i širom svijeta.
“Potrebno je kontinuirano provoditi edukaciju zasnovanu na istraživanjima, dokazima i utvrđenim činjenicama. Srebrenica je prekretnica u savremenoj historiji i njene pouke važne su za cijelo čovječanstvo. Iz nje moramo naučiti kako prepoznati genocid, kako spriječiti njegovo ponavljanje i graditi društvo na moralnim vrijednostima. Nažalost, nije lako govoriti o tome kada ne postoji institucionalna i politička podrška.
U Srbiji je, prema mom mišljenju, godinama građen narativ prema kojem bi priznanje genocida značilo optuživanje cijelog naroda, što nije tačno. Genocid je zločin za koji odgovaraju pojedinci, a ne narodi”, poručio je Popović.
Dodao je da je danas najvažnije sačuvati činjenice, dokumente i znanje, jer se vlasti mijenjaju, ali istina mora ostati dostupna budućim generacijama koje će postavljati pitanja o tome šta se dogodilo i kako je bilo moguće da se takav zločin desi.
“Borba protiv negiranja i relativizacije genocida izuzetno je teška bez podrške institucija i medija. Ipak, vjerujem da će buduće generacije, uz pomoć historičara i naučno utemeljenih činjenica, nastaviti graditi kulturu sjećanja i prihvatanja istine”, rekao je Popović.
Naučni pristup
Jedan od učesnika konferencije, prof. dr. Sead Selimović s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, naglasio je da historija genocida predstavlja jedno od najvažnijih pitanja savremene historije.
“Ona se ne izučava zbog prošlosti, već zbog sadašnjosti i budućnosti. Mladi ljudi moraju znati šta se događalo kako bi na tim saznanjima gradili odgovornije društvo. Istraživanje genocida zahtijeva ozbiljan naučni pristup i oslanjanje na primarne historijske izvore – arhivsku građu, presude međunarodnih i domaćih sudova, kao i svjedočenja preživjelih. Upravo ti izvori omogućavaju da se događaji sagledaju na osnovu činjenica, a ne političkih narativa”, rekao je Selimović.
Ukazao je da važan dio istraživanja i obrazovanja predstavlja i kultura sjećanja, te da učenici i studenti, uz stručno vodstvo, trebaju obilaziti mjesta stradanja kako bi razumjeli razmjere počinjenih zločina i značaj njihovog pamćenja. Naglasio je i veliku odgovornost univerziteta u tom procesu.
Selimović je dodao da je na Univerzitetu u Tuzli prije desetak godina uveden predmet Historija genocida, kroz koji studenti izučavaju izvore prvog reda i stiču naučno utemeljena saznanja o pripremi i izvršenju genocida nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija Srebrenica.
Uloga Memorijalnog centra
Panelista konferencije i kustos Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari Azir Osmanović smatra da je o genocidu u školama trebalo početi govoriti odmah nakon što je sudski utvrđeno da je u Srebrenici počinjen genocid.
“Dodatni značaj obrazovanju dat je usvajanjem Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koja poseban fokus stavlja upravo na edukaciju. U tom pravcu Memorijalni centar Srebrenica-Potočari u protekle dvije godine intenzivno organizuje obrazovne programe, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u inostranstvu”, naveo je Osmanović.
Poručio je da je važno da se o genocidu u Srebrenici govori ne samo u Bosni i Hercegovini, već i širom svijeta.
“Memorijalni centar nastavlja razvijati obrazovne programe, a ove godine treći put organizuje Međunarodnu ljetnu školu studija genocida, s ciljem očuvanja činjenica, kulture sjećanja i obrazovanja novih generacija”, istakao je Osmanović.
