Genocid u Srebrenici je podsjetnik na to u šta se „mržnja i netrpeljivost mogu pretvoriti ako im se dopusti da rastu“, rekao je u četvrtak u Zagrebu predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, na komemoraciji povodom tridesete godišnjice monstruoznog zločina.
Nazivajući srebrenički genocid „jednim od krvavih vrhunaca“ velikosrpske agresije 90-ih godina prošlog stoljeća, Jandroković je naglasio da ubistvo više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka uzrasta od 13 do 77 godina, koje su počinile srpske snage 11. jula 1995. godine, nije bilo „tek čin iznenadne mržnje“.
Obaveza za sve
„Vjerujem da su svi danas ovdje prisutni svjesni u šta se mržnja i netrpeljivost mogu pretvoriti ukoliko im se dopusti da rastu. U ljudskoj historiji, nažalost, ima previše takvih primjera“, naglasio je Jandroković na skupu u dvorani Lisinski koji je održan u organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba i Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj.
Ističući da su se „nemir i nesigurnost duboko uvukli u pore svijeta u kojem živimo“, Jandroković je rekao da smo „svi pozvani da doprinesemo borbi protiv netrpeljivosti i bilo kojeg oblika šovinizma i ekstremizma u našim društvima“.
„Svi imamo obavezu da ne dopustimo da mržnja prevlada“, istaknuo je na komemoraciji na kojoj su prisustvovali i izaslanici vlade, Ureda predsjednika, Grada Zagreba te ambasadori.
Dana 11. jula obilježava se 30. godišnjica genocida u kojem su 1995. godine vojska i policija bosanskih Srba ubile više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, nakon pada enklave koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda. Niz evropskih čelnika i ministara putuje u petak u Srebrenicu, među kojima je najavljen i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Prošle godine, Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 11. juli Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, čime su potvrđene ranije presude međunarodnih sudova o počinjenom genocidu.
Božinović: Osuda i istina nužni
Ministar unutrašnjih poslova Republike Hrvatske Davor Božinović na komemoraciji je naglasio kako su sjećanje, istina i osuda nužni, ali „nismo pobijedili zlo dok stratišta ne postanu savremeni gradovi i mjesta života“.
„Srebrenica je postala simbol onoga što se dogodi kad institucije zakažu, a međunarodna zajednica zakasni, kad šutnja nadjača odgovornost“, naglasio je Božinović.
Istaknuo je da „pomirenje ne dolazi zaboravom, već istinom, priznanjem i ljudskošću, a pobjeda nad zlom dolazi povratkom života“.
U Potočarima, gdje je smješten i Memorijalni centar Srebrenica, do sada su pokopani posmrtni ostaci više od 6.700 žrtava genocida, a i dalje se traga za tijelima najmanje hiljadu ubijenih.
Mnogi od prisutnih koji su govorili na skupu u Zagrebu istaknuli su važnost istine, pamćenja i borbe protiv zaborava, te su osudili negiranje srebreničkog genocida – tada najvećeg masovnog zločina nakon Drugog svjetskog rata.
U utorak su u Sarajevu predsjednica Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MICT) Graciela Gatti Santana i glavni tužilac MICT-a Serge Brammertz upozorili da negiranje sudski utvrđenih činjenica vezanih za Srebrenicu ne prestaje, dodajući da svjedoče prepravljanju historije i relativizaciji ratnih zločina, uključujući i negiranje genocida u Srebrenici, podsjeća Hina.
