BiH

lista Univerziteta Stanford

Jedanaest članova IANUBiH među najcitiranijim naučnicima u svijetu

16/11/2021
FOTO: scpd.stanford.edu

Na listi su predsjednik IANUBIH, akademik Asim Kurjak, kao prvorangirani na listi, akademik Krešimir Pavelić (deveto mjesto na listi), akademik Miro Jakovljević (trinaesto mjesto na listi), te akademici IANUBIH-a Frank A, Chervenak, Laurence B. McCullough, Eberhard Merz, Aris Antsaklis, Sanja Kupešić-Plavšić, Damijan Miklavčić, Saverio Stranges i Izet Mašić, saopćeno je iz IANUBiH

Univerzitet Stanford (USA), jedan od najuglednijih univerziteta u svijetu, nedavno je objavio rang listu unutar koje je naveo dva posto najcitiranijih naučnika svijeta, urađenu na osnovu sjientometrijske analize na bazi citata koje je napravila bibliografska baza Scopus (Elsevier, The Netherlands), jedna od nauglednijih indeksnih baza u svijetu.

Među najcitiranijim su i 11 akademika Internacionalne akademije nauka i umjetnosti BiH i to: predsjednik IANUBIH, akademik Asim Kurjak (prvo mjesto na listi), akademik Krešimir Pavelić (deveto mjesto na listi), akademik Miro Jakovljević (trinaesto mjesto na listi), te akademici IANUBIH Frank A, Chervenak, Laurence B. McCullough, Eberhard Merz, Aris Antsaklis, Sanja Kupešić-Plavšić, Damijan Miklavčić, Saverio Stranges i Izet Mašić, saopćeno je iz IANUBiH.

Stručnjaci Stanford Univerziteta su za rangiranje liste citiranih autora koristili indeksnu bazu podataka Scopus, jednu od najuglednijih on-line baza podataka indeksiranih časopisa iz čitavog svijeta u kojoj su pohranjeni članci iz indeksiranih časopisa iz cijelog svijeta iz različitih naučnih disciplina, koristeći pri tome već standardizirani validni index, tzv. Scopus h-Indeks i adaptirani tzv. hm-Indeks, uključujući varijable autorstvo, koautorstvo u publiciranim člancima u indeksiranim časopisima koji su pohranjeni u Scopus bazi u zadatom periodu, uključujući posljednju analiziranu – 2020. godinu.

Prema posljednim objavljenim podacima SCOPUS uključuje više od 70 miliona zapisa za više od 23.700 recenziranih časopisa (od kojih je više od 4.000 u otvorenom pristupu), 300 trade časopisa iz gotovo svih područja znanosti, više od 600 nakladničkih cjelina, 8 miliona konferencijskih radova, te više od 1,4 milijarde citiranih referenci od 1970. godine do danas, saopćeno je iz IANUBiH.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.