Milanko Kajganić, glavni državni tužilac, zabranio je slanje Sudu Bosne i Hercegovine na potvrđivanje optužnice za zločine u Sanskom Mostu i na Manjači, podignute protiv njegovog navodnog nekadašnjeg nastavnika u srednjoj policijskoj školi i profesora na policijskoj akademiji, kao i drugih osoba, otkriva Detektor na osnovu informacije upućene Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV). Iz Tužilaštva BiH negiraju bilo kakvo opstruiranje predmeta.
Informacija upućena VSTV-u
Informaciju o postupanju Kajganića, kako je Detektoru potvrdio izvor iz VSTV-a, uputio je Izet Odobašić, tužilac Državnog tužilaštva, Stalnoj komisiji za efikasnost i kvalitet tužilaštava VSTV-a. Do zaključenja teksta iz VSTV-a nije stigao odgovor, uz napomenu da će se očitovanje dostaviti tokom dana.
PROČITAJTE JOŠ Pašić pisao VSTV-u: Vaša šutnja može se shvatiti kao odraz podrške nekontrolisanoj moći
Odobašić je odbio potvrditi navode „zbog postupka koji će uslijediti pred nadležnim organima“, kao i davati izjave za medije.
Prema informaciji u koju je Detektor imao uvid, jedan predmet u statističkom godišnjem izvještaju Tužilaštva BiH iz prošle godine nije prikazan kao završen, iako je optužnica bila podignuta.
Optužnica za zločine u Sanskom Mostu i na Manjači
U optužnici za zločin protiv čovječnosti sumnjiči se šest osoba, od kojih četiri pripadaju policijskom menadžmentu i istraživačkom timu Stanice javne bezbjednosti Sanski Most i sektoru državne sigurnosti Centra službi bezbjednosti Banja Luka.
Navodi se da su, u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, vršili nezakonito zatvaranje više hiljada civila nesrpske nacionalnosti, držali ih u logorima bez dokaza, te im fizičkim mučenjem i drugim oblicima zlostavljanja nanosili teške fizičke i duševne bolove. Posljedica toga bila je smrt najmanje 40 logoraša, dok je više od 1.600 osoba prisilno premješteno u logor Manjača i potom deportovano iz zemlje.
PROČITAJTE JOŠ Udruženja žrtava traže smjenu glavnog tužioca BiH Milanka Kajganića
Zbog složenosti predmeta, koji obuhvata više stotina svjedočenja i hiljade materijalnih dokaza na više od 6.000 stranica, podnesen je zahtjev za priznavanje većeg vrednovanja rada tužioca dok je istraga bila u toku.
Navodi o postupanju glavnog tužioca
Iako se Ivan Matešić, voditelj Posebnog odjela za ratne zločine, saglasio sa zahtjevom, prema navodima iz informacije, Kajganić ga nije uputio Kolegiju Tužilaštva BiH radi pribavljanja mišljenja.
„Milanko Kajganić kao glavni tužilac je zabranio dostavu podignute optužnice u ovom predmetu Sudu BiH, a potom poduzimao niz protivpropisnih radnji neovlašteno, odnosno prekoračenjem i zloupotrebom ovlaštenja, te van propisanog postupka“, navodi se u informaciji upućenoj VSTV-u.
Detektor nije uspio dobiti komentar Ivana Matešića.
Odgovor Tužilaštva BiH
U odgovoru Tužilaštva BiH, koji je dostavljen Detektoru, navodi se da je predmet određen kao prioritetan te da je glavni tužilac izdao uputstva da se rad na njemu okonča.
„Nisu tačni navodi da je glavni tužilac opstruisao istragu i spriječavao podizanje optužnice“, navodi se u odgovoru.
Navodni sukob interesa
Prema informaciji, Kajganić je navodno nastojao spriječiti podizanje optužnice protiv Mile Došenovića, koji je bio šef Odjeljenja za suzbijanje i otkrivanje kriminaliteta u SJB Sanski Most. Navodi se da su Kajganić i Došenović bili u profesionalnim i drugim vezama od 1992. do najmanje 2006. godine.
Zbog okolnosti koje mogu izazvati sumnju u nepristrasnost, navodi se da se Kajganić trebao izuzeti iz postupanja, ali se Tužilaštvo BiH u odgovoru nije osvrnulo na ove tvrdnje.
Pokušaj napuštanja BiH
Prema dokumentima u posjedu Detektora, Došenović je 26. decembra pokušao napustiti Bosnu i Hercegovinu na graničnom prelazu Popovi, ali su ga pripadnici Granične policije, nakon kontakta sa službenikom Tužilaštva BiH, vratili.
Detektor nije uspio stupiti u kontakt s Došenovićem, dok su iz Policijske akademije MUP-a RS-a naveli da je on već deset godina u penziji.
