po sistemu etničke rotacije

Kako bi trebalo izgledati buduće Vijeće ministara BiH

zgrada parlament drzavne institucije

Zoran Tegeltija kandidat je za poziciju predsjedavajućeg Vijeća ministara, koja u ovom mandatu, nepisanim sistemom rotacije pripada strankama iz srpskog naroda

Prošlo je skoro pet mjeseci od Općih izbora u Bosni i Hercegovini, a još uvijek traju pregovori o formiranju parlamentarne većine i formiranju Vijeća miinistara BiH.

Zoran Tegeltija kandidat je za poziciju predsjedavajućeg Vijeća ministara, koja u ovom mandatu, nepisanim sistemom rotacije pripada strankama iz srpskog naroda. Raspodjela ministartstava u Vijeću ministara još uvijek je nejasna.

Bude li se, kao i u slučaju predsjedavajućeg Vijeća ministara primjenjivalo pravilo rotacije po etničkoj pripadnosti, raspored ministarstva bi trebao biti drugačiji u odnosu na prethodni mandat.

U tom slučaju Bošnjaci bi trebali dobiti Ministarstvo finansija i trezora, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Minisatrstvo pravde. Hrvatima bi trebalo pripasti Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo sigurnosti i Ministarstvo civilnih poslova. Uz prvog čovjeka Vijeća ministara, po ovom principu, ministri iz reda srpskog naroda trebali bi biti na čelu Ministarstva odbrane, Ministarstva komunikacija i prometa, te Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice.

U nekim od najznačajnijih ministarstava Bošnjaci ranije nisu imali ministre više od jedne decenije, poput Ministarstava finanisija.

Ovako je izgledala raspodjela ministarskih pozicija u Vijeću ministara u posljednja tri mandata:

Ministarstvo finansija u mandatu 2006. – 2010. vodio je Dragan Vrankić iz HDZ-a, a u mandatu 2010. – 2014. naslijedio ga je Nikola Špirić iz SNSD-a. Na čelu ovog ministarstva u periodu 2014. – 2018. je Vjekoslav Bevanda.

Ministarstvo odbrane su od 2006. do 2010. Vodili ministri iz SDA Selmo Cikotić i Muhamed Ibrahimović. U mandatu 2010. – 2014. na čelu ovog ministarstva bio je Zekerijah Smajić iz SDP-a. U aktuelnom mandatu 2014. – 2018. na čelu Ministarstva odbrane je Marina Pendeš iz HDZ-a BiH.

Ministarstvo vanjskih poslova je od 2006. do 2010. vodio Sven Alkalaj iz Stranke za BiH, a naslijedio ga je (2010. – 2014.) Zlatko Lagumdžija iz SDP-a. U mandatu 2014. – 2018. šef bh. diplomatije je Igor Crnadak iz PDP-a.

Na čelu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa od 2002. godine nije bilo Bošnjaka, tačnije od 23. decembra, kada je okončan mandat Azre Hadžiahmetović. U posljednja tri mandata ovo ministarstvo vodili su ministri iz reda srpskog naroda, a od 2002. do 2006. ovim ministarstvom rukovodili su kadrovi HDZ-a BiH. U mandatu 2006. – 2010. rukovođenje MVTE podijelili su Slobodan Puhalac i Mladen Zirojević iz SNSD-a. Zirojević je bio na čelu ovog ministarstva i u prvoj polovini mandata 2010. – 2014. Uslijed političkih turbulencija osam mjeseci ga je vodio Mirko Šarović iz SDS-a, da bi od oktobra 2013. do kraja tog mandata na čelu opet bio SNSD-ovac Boris Tučić. U mandatu 2014. – 2018. ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je Mirko Šarović iz SNSD-a.

Ministarstvo sigurnosti u posljednja tri mandata vodili su ministri iz reda bošnjačkoh i srpskog naroda. Veći dio mandata 2006. – 2010 na čelu ovog ministarstva bio je Tarik Sadović iz SDA, koji je smijenjen u julu 2009. godine. Naslijedio ga je stranački kolega Sadik Ahmetović, koji je na čelu Ministarstva sigurnosti bio i prve dvije godine mandata 2010- 2014. Potom je na ovu poziciju imenovan Fahrudin Radončić iz SBB-a. Ministarstvo sigurnosti u mandatu 2014. – 2018. vodio je Dragan Mektić iz SDS-a

Veći dio mandata 2006. – 2010. na čelu Ministarstva prometa i komunikacija proveo je Božo Ljubić, kojeg je pred kraj mandata naslijedio Rudo Vidović. Obojica iz HDZ-a 1990. Vidović je na čelu Ministarstva ostao sve do 2012, iako su izbori bili 2010. Pogodovala mu je činjenica da se tada na formiranje Vijeća ministara čekalo 16 mjeseci. Vidovića je naslijedio Damir Hadžić iz SDP-a, koji je na čelu Ministarstva ostao do kraja mandata. U periodu 2014. – 2018. Ministarstvo je prvu godinu vodio Slavko Matanović iz DF-a, a od 2016. do kraja mandata Ismir Jusko iz SBB-a.

Na čelu Ministarstva civilnih poslova, od formiranja 2003. godine smjenjivali su se Bošnjaci i Srbi. U prvom mandatu ovo ministarstvo vodio je Safet Halilović iz Stranke za BiH. U mandatima 2006. – 2010. i 2010 – 2014. na čelu Ministarstva bio je Sredoje Nović iz SNSD-a. U posljednjem mandatu, 2014. – 2018.ovo ministarstvo vodio je Adil Osmanović iz SDA.

Ministarstvo za ljudsta prava i izbjeglice u mandatnom periodu 2006. – 2010. godina vodio je Safet Halilović iz Stranke za BiH. Damir Ljubić iz HDZ-a 1990. vodio je ministarstvo u periodu 2010. – 2014. Aktuelna ministrica (mandat 2014. – 2018.) je Semiha Borovac iz SDA.

Više od deceniju i po na čelu Ministarstva pravde nije bio ministar iz reda Bošnjaka. U periodu 2002.- 2006. na čelu Ministarstva bio je Slobodan Kovač iz SDS-a. Od 2006. do danas ovim ministarstvom rukovode kadrovi HDZ-a BiH. Mandate 2006. – 2010. I 2010. – 2014. na čelu Ministarstva pravde proveo je Bariša Čolak. U posljednjem mandatu na čelu ovog ministarstva je Josip Grubeša iz HDZ-a.

Koliko će se stranke koje pregovaraju o formiranju Vijeća ministara pridržavati principa konstitutivne rotacije ostaje da se vidi. Najveći teret je na SDA, koja s pozicije lidera u bošnjačkom korpusu ulazi u pregovore sa HDZ-om i SNSD-om.