BiH

Problem izražen i u BiH

Kakva je briga o žrtvama rodno zasnovanog nasilja

13/10/2020
Srecko Niketic/PIXSELL

U Kantonu Sarajevo za žrtve nasilja omogućen je smještaj u sigurnu kuću, mogućnost prijave nasilja, psihosocijalna podrška i tretman, usluge socijalne i zdravstvene zaštite, besplatna pravna pomoć, te pomoć pri zapošljavanju. U odnosu na druge gradove u BiH, a sudeći prema opsežnoj analizi Fondacije lokalne demokratije, glavni bh. grad prednjači po dostupnosti  usluga i prava kojim se ostvaruje zaštita žrtava rodno zasnovanog i porodičnog nasilja

Piše: Semira Degirmendžić

Nasilje u porodici i nasilje prema ženama predstavlja globalni problem i kršenje osnovnih ljudskih prava. Žene, u svim dijelovima svijeta, izložene su različitim oblicima nasilja  koje je najraširenije  u porodici i porodičnim zajednicama. Problem nasilja nad ženama izuzetno je izražen i u našoj zemlji,  te je s tim u vezi  usvojen  niz mjera za uspostavljanje zakonodavnog, institucionalnog i organizacionog okvira za prevenciju i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja. Bosna i Hercegovina je potpisnica i obavezala se na poštovanje niza međunarodnih i regionalnih dokumenata iz oblasti ljudskih prava, pa tako i onih koji propisuju prevenciju i zaštitu žena od svih vrsta rodno zasnovanog nasilja, uključujući i nasilje u porodici.

Među tim dokumentima je i Konvencija o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici u javnosti poznatija kao Istanbulska konvencija,, uz prateći Eksplanatorni memorandum, čime su njene odredbe postale obavezujuće.

Donesen je poseban zakonski i strateški okvir za prevenciju i suzbijanje posebno nasilja u porodici, kao i novi institucionalni i organizacioni aranžmani kojima se nastoji osigurati multidisciplinarni pristup zaštiti žrtava nasilja, te efikasno kažnjavanje počinitelja.

Međutim, kako je pokazala i analiza nevladine organizacije Fondacija lokalne demokratije, pod nazivom “Analiza o servisima i uslugama koje nude institucije i NVO Kantona Sarajevo u slučajevima rodno zasnovanog nasilja” pored zakonskog i institucionalnog okvira koji je na snazi, žrtve nasilja u porodici se suočavaju s višestrukim međusobno uvjetovanim problemima i nije im obezbijeđen, ili je samo djelimično obezbijeđen, sistem podrške i zaštite, kao i dostupnost općih i specijaliziranih usluga i servisa .

To se prije svega odnosi na smještaj u sigurne kuće, mogućnost prijave nasilja, psihosocijalna podrška i tretman, usluge socijalne i zdravstvene zaštite, besplatna pravna pomoć, finansijska pomoć, stanovanje, obrazovanje, obuka i pomoć kod zapošljavanja, ekonomsko osnaživanje.

SOS TELEFON I SIGURNA KUĆA

U odnosu na druge gradove u BiH, a sudeći prema nalazima iz dokumenta Fondacija lokalne demokratije, glavni bh. grad prednjači po dostupnosti usluga i prava kojim se ostvaruje zaštita žrtava rodno zasnovanog i porodičnog nasilja.

No i u ovoj fondaciji, a i prema ocjenama naših sagovornika iz različitih institucija i ustanova koje brinu o žrtvama nasilja i neki su od servisa u lancu usluga koje su omogućene žrtvama, u ovoj oblasti mora i može se učiniti više.

Kanton Sarajevo predstavlja prvu lokalnu zajednicu u BiH koja je kao korisnike u zakonu definirala osobe izložene zlostavljanju i nasilju u porodici još 2002. godine, te im na taj način omogućila uživanje prava i usluga definiranim samim zakonom.

Također, u Kantonu Sarajevo je na inicijativu Fondacije lokalne demokratije 2005. godine formirano, Koordinaciono tijelo za prevenciju i zaštitu od nasilja u porodici, čime je uspostavljena  međusobna suradnja i propisane procedure u postupanju svih institucija u pružanju pomoći žrtvama nasilja, a to su predstavnici kantonalnih ministarstava, policija, zdravstveni radnici, socijalni radnici, obrazovne ustanove i sudstvo i nevladine organizacije.

To tijelo je predstavljalo  prvi uspostavljeni referalni mehanizam kao odgovor na nasilje u porodici na teritoriji cijele BiH. Prije dvije godine ponovo na inicijativu Fondacije lokalne demokratije, potpisan je novi Protokol o radu i suradnji Koordinacionog tijela na prevenciji, zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo.

U Kantonu Sarajevo specijalizirane usluge podrške za žene i djecu žrtve nasilja obuhvataju obezbjeđivanje skloništa i sigurnog smještaja, trenutnu ljekarsku pomoć, prikupljanje forenzičkih medicinskih dokaza u slučajevima silovanja i seksualnog zlostavljanja, kratkoročno i dugoročno psihološko savjetovanje, pravno savjetovanje, zastupanje i terenske aktivnosti i SOS telefonske linije.

Jedan od najvažnijih načina omogućavanja žrtvama da nađu pomoć i podršku jesu linije za pomoć. Mnoge žrtve se nađu u poziciji da su bez novaca ili dokumenata, te je jako važno da se osigura besplatan poziv linije za pomoć.

I u ovom segmentu je prednjačila Fondacija lokalne demokratije u Sarajevu. Nakon edukacija operaterki, Fondacija je potpisala protokole o postupanju sa policijom i centrima za socijalni rad prije nego je otvorila prvi SOS telefon u Kantonu Sarajevo 2004. godine. Od tada do danas u funkciji je broj telefona 033 222 000 koji radi 24 sata, 7 dana u sedmici.

Upravo ovaj stručan i efikasan rad NVO koje su otvarale i vodile ove linije olakšao je uspostavljanje, ali i funkcioniranje jedinstvenih entitetskih SOS brojeva.

Preko SOS telefonske linije, žrtve nasilja mogu izvršiti prijavu nasilja, dobiti uputu kako da postupe i da se zaštite, a u slučajevima akutnog nasilja ili nasilja koje se dešava u vrijeme poziva odmah se obavještava nadležna policijska stanica i centar za socijalni rad.

Fondacija lokalne demokratije, kao NVO, od 2000. godine vodi sklonište za žene i djecu žrtve nasilja u porodici – Sigurnu kuću u kojoj je utočište od nasilnika u posljednjih 20 godina našlo  više od 2.000 žrtava nasilja.

Hodžić-Lemeš: Nikada nikog ko se obratio za pomoć nismo vratili (Foto: Skupština KS)

Kako nam potvrđuje Mubera Hodžić-Lemeš direktorica Sigurne kuće u Sarajevu ova kuća je jedino sklonište za sklonište za žene i djecu žrtve nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo.

-Ukupni smještajni kapacitet Sigurne kuće koju vodi NVO Fondacija lokalne demokratije je 35 mjesta. Kapaciteti su uglavnom popunjeni između 70 i 80 posto. Nikada, bez obzira na popunjenost nikoga nismo vratili, a jedino smo u vrijeme prva dva mjeseca pandemije morali obuistaviti prijem zbog epidemiološke situacije, jer nismo imali prostorije za izolaciju -kaže Hodžić-Lemeš.

Sigurna kuća u Sarajevu koju vodi Fondacija lokalne demokratije pruža kontinuiran i siguran pristup i smještaj. Otvorena je za prijem 24 sata, svih sedam dana u sedmici.

U akutnoj fazi nasilja u porodici žrtve se fizički sklanjaju od počinioca kako bi bile zaštićene od daljnjeg nasilja. Zbrinjavanjem žrtve u sigurnu kuću obezbjeđuje se njena fizička zaštita i sigurnost.

Tehnička sigurnost objekta sigurne kuće kao i efikasne suradnje s policijom je od ključnog značaja za siguran boravak žena i djece žrtva nasilja u porodici u sigurnim kućama, kao i osoblja koje im pruža podršku, kako počinitelj nasilja ne bi ugrozio njihovu sigurnost.

U okviru rada sigurne kuće, pruža se psihosocijalna pomoć i podrška, uključivanje u psihoterapijski tretman, medicinska pomoć u suradnji sa nadležnim zdravstvenim institucijama i pratnje pri obavljanju specijalističkih pregleda, podrška u rehabilitaciji i resocijalizaciji, te podrška u pronalasku izlazne strategije, u suradnji sa nadležnim centrima za socijalni rad, za svaku od korisnica smještenih u sigurnu kuću.

Pored toga, pruža se i besplatna pravna pomoć za korisnice sigurne kuće kao i različiti vidovi informacija, kako samostalno tako i putem usluge besplatne pravne pomoći formiranog Centra za žene Fondacije lokalne demokratije. Uspostavljena je i suradnja s drugim organizacijama i različitim institucijama sistema.

Usluge koje sigurna kuća pruža svojim korisnicama su besplatne za žrtve nasilja.

Sigurna kuća Fondacije lokalne demokratije u Sarajevu je prva sigurna kuća za žrtve nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini koja je finansijski podržana i iz javnih budžeta -Vlade Kantona Sarajevo.

Od 2001. godine, sa Ministarstvom za rad, socijalnu politiku, izbjeglice i raseljena lica Kantona Sarajevo i JU Kantonalnim Centrom za socijalni rad potpisan je Ugovor o sufinansiranju troškova boravka sa Fondacijom lokalne demokratije. Učešće u sufinansiranju se u toku godina povećalo i sada iznosi oko 65% ukupne finansijske pokrivenosti troškova smještaja i rada sa korisnicama.

CENTRI ZA SOCIJALNI RAD I POLICIJA NA PRVOJ LINIJI ZAŠTITE

Postupak za ostvarivanje prava u oblasti socijalne zaštite u prvom stepenu provodi JU “Kantonalni centar . Kada su u pitanju žrtve nasilja u porodici, u centrima za socijalni rad, pored obezbjeđenja prava kao korisnika socijalne zaštite, žrtvama nasilja se pruža stručno-savjetodavni rad psihologa, žrtve nasilja se upućuju i daje se suglasnost na smještaj u Sigurnu kuću  po usvojenim protokolima o suradnji.

Za osobe smještene u Sigurnu kuću u saradnji sa psihosocijalnim timom Sigurne kuće, uposlenici nadležnog centra za socijalni rad izrađuju individualni plan podrške  za žrtvu, te zajednički rade na rehabilitaciji žrtve i osiguranju potrebne pomoći.

Poturković: Federacija se mora više uključiti u rješvanje ovog problema (Foto: YouTube)

Mirsada Poturković, direktorica JU „ Centar za socijalni rad KS“ kaže da je nasilje u porodici koje često u uskoj vezi s rodno zasnovanim nasiljem regulisano Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici  FBiH.

-I mi bismo u tom smislu više očekivanja trebali imati od FBiH . Svakako da nivo zaštite tih žrtava može biti bolji i kvalitetniji  i Federacija bi trebala biti više involvirana u tu priču, a nije uprkos tome što praksa pokazuje da bi to pitanje trebalo biti riješeno kvalitetnije i da dosljednju primjenu Zakona prate veći budžeti i sredstva .Zbog toga smo mi često pred zidom kada želimo dati veći doprinos zaštiti i pomoći žrtvama nasilja u porodici – ocjenjuje Poturković.

Mirza Hadžiabdić, portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, kaže da je kada su u pitanju krivična djela nasilja u porodici za prvih šest mjeseci ove godine  u odnosu na isti period prošle godine smanjenje broja  ovih krivičnih djela za nekih 10 posto, a izraženo u brojevima u prvih šest mjeseci ove godine bilo je prijavljenih 112 slučajeva nasilja u porodici, a prošle godine za isti period evidentirano je njih 125.

On kaže da je  saradnja policije na pružanju usluga i zaštite žrtvama nasilja na zadovoljavajućem nivou, te pojašnjava i procedure prijave nasilnika, te ono šta policija čini u takvim slučajevima.

-Nakon što žrtva nasilja u porodici  pristupi u prostorije mjesno nadležne policijske stanice odnosno  odjeljenja kriminalističke policije i podnese prijavu za nasilje u porodici, policijski službenici o tom krivičnom djelu upoznaju dežurnog tužioca te poduzimaju daljne  mjere u skladu sa Zakonom  o krivičnom postupku FBiH. Naravno prije svega oštećena osoba se uputi na ukazivanje ljekarske pomoći ukoliko je to  neophodno, kako bi se pribavila ljekarska dokumentacija s ciljem dokumentovanja krivičnog djela-kaže Hadžiabdić.

On ističe i da se u slučaju lišenje slobode nasilnika nadležnom sudu upućuje zahtjev za izricanje određenih zaštitnih mjera shodno odredbama Zakona o  zaštiti od nasilja u porodici te da sud može izreći više vrsta zaštitnih mjera.

-To su udaljenje  iz stana, kuće  ili nekog drugog stambenog prostora i zabrana vraćanja u stan, kuću ili drugi stambeni objekat, zatim zabrana približavanja žrtvi nasilja, zabrana uznemiravanja  i uhođenja, obavezan psiho socijalni tretman, obavezno liječenje od  ovisnosti,  privremeno lišenje slobode i zadržavanje. Dakle, svrha lišavanja slobode je osigiravanje nužne zaštite osoba izloženih nasilju,  sprečavanje nasilja te poduzimanja mjera preodgoja nasilnih osoba , dakle podnese se zahtjev, odnosno prijedlog za izricanje tih mjera, sud donese te mjere i policija  prati poštivanje i realizacije tih mjera. Dakle, ako žrtva primijeti da osoba ne poštuje mjere koje su izrečene nasilniku,  prijavi to policiji gdje se ide s izricanjem sankcija  za kršenje takvih mjera.-zaključuje Hadžiabdić.

Ono što na zaštiti žrtve odmah po prijavi nasilja urade policija i pravosudne institucije od ključne važnosti je za dalju zaštitu žrtve kada ona već bude smještena u Sigurnu kuću. Mubera Hodžić Lemeš direktorica te ustanove, kaže da su se do sada izrečene mjere nasilnicima pokazale efikasnim kada je u pitanju zaustavljanje uznemiravanja žrtve dok ona boravi u Sigurnoj kući.

Hadžiabdić: Dobra saradnja s ostalim institucijama i ustanovama (Foto: Al Jazeera Balkans)

-Počinitelji nasilja kojima su izrečene mjere zabrane prilaska , uhođenja i uznemiravanja naših korisnika , uglavnom ih se pridržavaju i te mjere su se pokazale efikasnim. Povremeno neko od njih sazna gdje je sigurna kuća, ali ako i dođe da traži suprugu  on dođe u jednom  stanju primirja  i želje za pomirenjem. Ali mi ih udaljimo i upozorimo d a se moraju udaljiti i oni se udalje. Počinitelji nasilja i ako saznaju gdje je sigurna kuća, a to su rijetke situacije, zakon ih zaustavi. Učinkovitom se pokazala mjera da nakon krivične prijave za nasilje u porodici počinitelj  nasilja budu privedeni i zadržani 24 sata, to puno znači. I oni su svjesni da ako prekrše mjere da će ponovo otići u zatvor-pojašnjava Hodžić-Lemeš.

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I ZAPOSLENJE

Kada je u pitanju zdravstvena zaštita žrtava rodno zasnovanog nasilja, ona je u KS regulisana  Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBiH, a prava iz zdravstvene zaštite žrtve nasilja imaju posebno u slučajevima hitne intervencije pri prijavi nasilja i reagiranja nadležnih policijskih službenika koji dovode žrtvu na medicinske preglede i konstatiranje povreda, radi daljnjeg toka procesuiranja slučaja nasilja u porodici.

U oblasti obrazovanja, žrtve nasilja u porodici nisu prepoznate kao posebna kategorija osoba kojima je olakšan pristup istom.

Ipak, obrazovne institucije u skladu sa potpisanim Protokolom imaju obavezu pružiti zaštitu, pomoć i podršku žrtvama nasilja u porodici, pa čak i kada postoji samo sumnja na nasilja u porodici.

Radno zakonodavstvo koje tretira radnopravni odnos, ne prepoznaje žrtve nasilja u porodici, niti im nudi posebne benefite kod zasnivanja radnog odnosa.

Žene žrtve nasilja su, u programima Zavoda za zapošljavanje FBiH usmjerenim ka poslodavcima i nezaposlenim, navedene kao jedna od ciljanih grupa u raznim podsticajnim mjerama u sklopu programa zapošljavanja i sufinansiranja zapošljavanja. Federalni zavod za zapošljavanje realizira Program u suradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje, pa tako i sa Zavodom za zapošljavanje Kantona Sarajevo.

U dosadašnjoj praksi to su bile mjere za žene sa evidencije nezaposlenih čije se veće zapošljavanje i samozapošljavanje stimulira, i to kroz samozapošljavanje u određenom iznosu sredstava, odnosno sufinansiranje poslodavca radi zapošljavanja žena u određenom iznosu, bespovratno po jednoj osobi.

Mubera Hodžić-Lemeš kaže da i nije toliki problem naći neki posao za ženu  žrtvu nasilja, koliko je teško pronaći i da je taj posao adekvatno plaćen kako bi žrtva nasilja mogla krenuti u samostalan život.

-Jer žena kad želi da se osamostali prvo treba  da nađe posao, da zaradi dovoljno sredstava za iznajmljivane stane, pa riješi pitanje ko će joj čuvati djecu ili voditi ih u školu. To s platom od 600 KM nije lako. Nije teško naći posao, ali plate su niske da je teško ostvariti samostalnost. Pogotovo je sad teška ekonomska situacija zbog korona virusa za sviju i svima je teško a žrtvama nasilja  još teže- potcrtava Hodžić-Lemeš, dodajući da je u prošloj godini bilo oko 30 posto povratnica u Sigurnu kuću,a upravo iz razloga jer nisu stekle ekonomsku samostalnost da bi se mogle odvojiti od nasilnika, pa su bile ponovo suočene s nasiljem.

Iako je Vlada kantona Sarajevo donijela  Uredbu o subvencioniranju troškova podstanarstva, te kao korisnike ostvarivanje prava na sufinansiranje podstanarstva  u cilju obezbijeđivanja  finansijske podrške u rješavanju problema/pitanja stanovanja,uvela i žrtve nasilja , prema navodima Fondacije lokalne demokratije u  praksi, ovo pravo je teško ostvarljivo jer se kao uvjet za ostvarivanje ovog prava postavlja zaključivanje ugovora sa stanodavcem koji isti moraju prijaviti poreznoj upravi, što većina stanodavaca odbija.

Premda je bilo inicijativa, do danas Vlada Kantona Sarajevo nije donijela Zakon o socijalnom stanovanju kojim bi se organizovano, sistemski uredilo stambeno pitanje pojedinaca i porodica koji iz različitih ekonomskih, ali i socijalnih razloga, nisu u mogućnosti da ih samostalno riješe .

BESPLATNA PRAVNA POMOĆ

Za žrtve rodno zasnovanog nasilja i uopće nasilja u porodici veoma je važna usluga besplatne pravne pomoći. Zakonom o pružanju besplatne pravne pomoći Kantona Sarajevo predviđeno je da pravo na besplatnu pravnu pomoć imaju žrtve nasilja u porodici ili nasilja na osnovu spola, a koja se ostvaruje od strane Zavoda za besplatnu pravnu pomoć Kantona Sarajevo koji se finansira iz budžeta Kantona Sarajevo.

Postoji veliki broj NVO koje pružaju različite vrste usluga i podrške u oblasti (zaštite) prevencije od nasilja u porodici. Njihova realizacija se implementira ili se implementirala kroz projektne aktivnosti i finansirane su donatorskim sredstvima i/ili grant sredstvima različitih nivoa vlasti, rezultirajući ograničenom samoodrživošću ponuđenih usluga i/ili projekata.

U Kantonu Sarajevo Fondacija lokalne demokratije je jedina specijalizirana organizacija koja pruža pomoć isključivo žrtvama nasilja na osnovu spola (za žrtve porodičnog nasilja i žrtve nasilja tokom rata u BiH), te samohranim majkama.

Mršo: Može se uraditi više i bolje (Foto: Tacno.net)

Fondacija pruža ovu podršku od 2010. godine. U okviru Centra za žene važna podrška za žrtve kroz ovu uslugu je da, osim pravnih savjeta i pisanje pismena, pravnici FLD zastupaju i stranke na sudu.Radi funkcioniranja Centra i u okviru njega, besplatna pravna pomoć u potpunosti se finansira projektno kroz donatorska sredstva.

No, uprkos svemu što je do sada urađeno na zaštiti I pružanju usluga i servisa žrtvama rodno zasnovanog i nasilja u porodici iz Fondacije lokalne demokratije u analizi o stanju u ovoj oblasti preporučili su niz mjera koje bi trebale dovesti do toga da sistem zaštite žrtava bude bolji. Sušinske preporuke odnose se na usklađivanje zakonskih rješenja s Istanbulskom konvencijom , kao i da se osiguraju budžetska sredstva za potpuno finansiranje utočišta za žrtve nasilja, ali i drugih servisa koje nude NVO, odnosno uglavnom Fondacija lokalne demokratije.

Istaknuta je i neophodnost  otvaranja kriznog centar za slučajeve silovanja, odnosno centar za žrtve seksualnog nasilja u okviru zdravstvene ustanove sekundarne zdravstvene zaštite.

Jasmina Mršo, vijećnica u Općinskom vijeću Stari Grad koja se u dosadašnjem političkom angažmanu dosta bavila problematikom rodno zasnovanog nasilja također ocjenjuje da se u ovoj oblasti mora i može učiniti više i da servisi i usluge za žrtve moraju imati širi i obimniji spektar.

Mršo je inače bila inicijator izmjene etičkih kodeksa u zakonodavnim organima  gdje su u te kodekse uvrštene eksplicitne zabrane seksualnog uznemiravanja i gdje je jasno definirano šta je verbalno, neverbalno i fizičko seksualno  nasilje.

Međutim, Mršo ističe da kada je rodno zasnovano nasilje u pitanju, da ono u posljednje vrijeme poprima nove oblike i da se sve više žena suočava s torturom koja se ne može podvesti pod fizičko nasilje, ali izlaže  žene brojnim neprijatnostima.

-Neki slučajevi iz bliže okoline, a s kojima su se susrele prijateljice, poznanice i ljudi iz  porodice su mi pokazali da kada je neko dovoljno informisan i pametan, a sklon je nekoj vrsti nasilničkog ponašanja, da on može nad vama da vrši psihološko nasilje i seksualno uznemiravanje, a da pri tome ne prekorači granicu koja vodi ka krivičnom djelu koje je trenutno definirano nekim od zakona u našoj zemlji. Dakle, neko  može da vam šalje poruke eksplicitnog sadržaja, da vas telefonskim pozivima uznemirava u svako doba, da se pojavljuje na mjestima gdje ste vi i da vas samo posmatra, da vrši taj neki psihološki teror nad vama, a da za to ne snosi nikakvu odgovornost i sankcije. Jedino što žrtva takvog uznemiravanja može uraditi jeste da blokira taj broj ili profil na društvenim mrežama, ali on nađe načina da se ponovo javi i ako ne prekorači uvjetno rečeno tu granicu i ne uputi neku konkretnu prijetnju ili pokušaj fizičkog kontakta vi ne možete pokrenuti  protiv njega nikakav postupak- kaže Mršo.

Stoga je ona ona odlučila inicirati izmjene Krivičnog zakona FBiH .

-Jasno je do kakvih osjećaja i stanja takvo ponašanje može dovesti proganjanu žrtvu i zbog toga je neophodno odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova BiH na neki način uvrstiti u Krivični zakon FBiH . Odlučila sam da uz pomoć kolegica i kolega pravnika u Federalnom parlamentu pokrenem izmjene Krivičnog zakona FBiH . Kada bi te izmjene koje bi bile usklađene s odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova BiH bile uvrštene u entitesko nadležno zakonodavstvo to bi omogućilo policiji i tužiteljstvima na entiteskom, odnosno kantonalnom nivou da postupaju po takvim prijavama i da se i žrtvama te vrste nasilja pruži adekvatna zaštita, koje jeste tretirano kao  krivično djelo u Zakonu o ravnopravnosti spolova na državnom nivou. Inicijativu planiramo uputiti već nakon lokalnih izbora – zaključuje Mršo.

(Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Udruženja BH novinari i Medicus Mundi Mediterania i ne održava nužno mišljenje ACCD).

Komentari

Autor: Semira DEGIRMENDŽIĆ/Fokus.ba

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.