Kakvo vodosnabdijevanje na ljeto mogu očekivati građani Sarajeva?

radovi-vik-redukcije

Ljeto 2017. godine prošlo je uz mnoge neugodnosti za građane Sarajeva zbog redukcija u vodosnabdijevanju, a šta građani mogu očekivati u narednim mjesecima pokušali smo saznati u preduzeću “Vodovod i kanalizacija” (VIK), kao i u razgovoru sa konsultantom za upravljanje vodovodnim sistemima Đevadom Koldžom.

Iz VIK-a su za Fokus.ba naveli da uprava i radnici ulažu vanredne napore da svi potrošači imaju uredno vodosnabdijevanje.

“Intenzivirani su radovi na opravkama kvarova na vodovodnoj mreži, vještačkoj infiltraciji, djelimičnoj zamjeni dotrajale opreme na tehnološkim objektima, što je rezultiralo urednim vodosnabdijevanjem Kantona Sarajevo. U narednom periodu planirani su obimniji radovi na sistemu, o kojim će KJKP VIK redovno obavještavati javnost. Očekujemo da se rezultati postignuti do sada poboljšaju u dijelu smanjenja gubitaka i zamjene dotrajale elektro i mašinske opreme na tehnološkim objektima, kao i kroz rekonstrukciju važnijih pumpnih stanica. U postojeći sistem vodosnabdijevanja treba stalno ulagati, a nove količine vode iz drugih akumulacija su najsigurnije rješenje”, naveli su iz VIK-a.

Đevad Koldžo, konsultant za upravljanje vodovodnim sistemima, istakao je u razgovoru za Fokus.ba da je popravka cca 1300 prijavljenih curenja u vodovodnom sistemu, od kojih su neka bila još iz 2013 godine, doprinijela da se stanje donekle popravi.

“Ali vrlo je vjerovatno da će u slučaju ekstremno sušnog ljeta, i u vrijeme kada u Sarajevu dolazi do povećane potražnje za vodom, doći do pojave redukcija u nekim dijelovima sistema. Ukoliko se nastavi sa aktivnostima na smanjenju gubitaka kao i aktivnom monitoringu curenja na područjima gdje su gubici smanjeni, situacija bi trebala biti mnogo bolja nego ranijih godina”, rekao je Koldžo za Fokus.ba.

Ako se radovi na opravci zaustave ili se ne budu provodili pravilno, upozorio je Koldžo, vrlo brzo će doći do ponovnog rasta gubitaka, što nije osobina samo vodovodnog sistema u Sarajevu već svih vodovodnih sistema na svijetu.

“U ovome momentu još uvijek se može samo govoriti koliko iznosi neoprihodovana voda u vodovodnom sistemu a to je oko 70% vode koja se isporuči u sistem, što iznosi oko 2400 l/s. Koliko od toga se odnosi na fizičke gubitke, koji se vežu za lošu infrastrukturu, a koliko na komercijalne gubitke i legalnu neoprihodovanu vodu, moći će se znati tek nakon što se završi analiza vodnog bilansa u cjelokupnom sistemu. S obzirom da se ova analiza mora provoditi zonski, proći će još neko vrijeme do momenta kada ćemo ovaj podatak znati za cjelokupan sistem. Ohrabrujuće je, što je prema mojim informacijama, VIK Sarajevo započeo ove aktivnosti”, kazao je Koldžo.

Najgore što bi se moglo desiti, kako je istakao, jeste da se radovi izvode na osnovu pretpostavki, kao što je to bio slučaj prije dvije godine, a ne na osnovu rezultata hidrauličkih mjerenja i analiza.

“Vjerujem, a i čuo sam od nekih kolega da ovaj put VIK namjerava i da već provodi hidrauličke analize u pojedinim zonama. Pored toga radovi na mreži kada se provode planski će građanima izazvati veće probleme u saobraćaju, jer će iskopi na nekim mjestima sigurno usporiti saobraćajne tokove, nego što će im ugroziti vodosnabdijevanje”, naglasio je Koldžo.

Kako bi se dugoročno sanirao vodovodni sistem u Sarajevu potrebno je zonirati sistem u skladu sa preporukama Međunarodne Asocijacije za vode (IWA), i uspostaviti permanentno mjerenje u svim zonama.

“Treba provesti hidrauličke analize bazirane na rezultatima hidrauličkih mjerenja i definisati slabe tačke sistema. Nakon toga moraju se detektovati lokacije curenja i ista popraviti kao i detektovati i anulirati sva ilegalna potrošnja. U narednom koraku, na osnovu neke od metodologija višekriterijumske analize, potrebno je definisati cjevovode koje treba zamijeniti. Na kraju se mora uspostaviti efikasan sistem monitoringa koji će omogućiti da se svaka promjena hidrauličkih parametara u svakoj od zona u najkraćem vremenu detektuje i pravovremeno reaguje. Važno je napomenuti da problem nije riješen u momentu kada se uspostavi uredno vodosnabdijevanje, već tek onog momenta kada gubici vode budu na nivou ekonomske isplativosti, odnosno vrijednosti ispod koje dalje smanjenje ne bi bilo ekonomski opravdano”, zaključio je Koldžo.