Zdenko Lučić objavio je radni nacrt Nacionalne strategije sigurnosti Bosne i Hercegovine, najavljujući da je riječ o krovnom dokumentu koji bi trebao definisati djelovanje svih institucija u oblasti sigurnosti. Dokument je, kako navodi, još u fazi dorade, ali već sada donosi širok pregled izazova i konkretnih smjernica za njihovo rješavanje.
Lučić je ovom objavom najavio ulazak u izbornu utrku za člana Predsjedništva BiH.
U uvodu dokumenta naglašava se da se Bosna i Hercegovina nalazi u složenom i promjenjivom sigurnosnom okruženju, u kojem prijetnje više nisu isključivo vojne.
Uz političke i institucionalne izazove, strategija obuhvata i ekonomske, kibernetičke, informacijske, okolišne i zdravstvene rizike, čime se sigurnost definiše kao sveobuhvatan društveni sistem.
Temeljna načela
Strategija se temelji na precizno definisanim načelima među kojima su očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, vladavina prava, demokratski nadzor nad sigurnosnim sektorom te poštivanje ljudskih prava.
Posebno se ističe i načelo uvažavanja konstitutivnosti triju naroda na cijelom teritoriju BiH, kao i potreba za proporcionalnim i legitimnim sigurnosnim mjerama te jačanjem prevencije i otpornosti.
Dokument taksativno navodi ključne nacionalne sigurnosne interese. To su zaštita ustavnog poretka i institucija, sigurnost građana, očuvanje političke stabilnosti i mira, sprječavanje sukoba te zaštita kritične infrastrukture.
Ključne prijetnje
Uz to, naglasak je stavljen na kibernetičku i informacijsku sigurnost, energetsku i finansijsku stabilnost, zaštitu okoliša te međunarodnu vjerodostojnost države.
Strategija donosi i razrađenu procjenu prijetnji podijeljenu u nekoliko kategorija.
Političko-sigurnosni rizici uključuju institucionalnu nestabilnost, radikalizaciju i strane utjecaje. Terorizam i ekstremizam prepoznaju se kroz djelovanje međunarodnih mreža i finansiranje takvih aktivnosti.
Organizirani kriminal i korupcija izdvojeni su kao ključni problem, uz upozorenje na trgovinu drogom, ljudima i oružjem te infiltraciju kriminalnih struktura u institucije.
Posebno poglavlje posvećeno je kibernetičkim prijetnjama, uključujući napade na državne sisteme, industrijsku špijunažu i širenje dezinformacija.
Uz to, dokument upozorava i na prirodne i tehnološke katastrofe poput poplava, potresa, požara i pandemija.
Tri pravca
Strategija se oslanja na tri ključne linije djelovanja.
Prva podrazumijeva jačanje unutrašnjih temelja sigurnosti kroz stabilne institucije, razvoj ljudskih kapaciteta, jačanje društvene kohezije te ulaganje u ekonomiju, energetiku i tehnologiju.
Druga linija odnosi se na međunarodnu dimenziju, uključujući saradnju s Evropskom unijom, regionalne inicijative i partnerstva s transatlantskim saveznicima.
Treća se fokusira na sposobnost odgovora na prijetnje, od sistema ranog upozoravanja do upravljanja krizama i jačanja kibernetičke odbrane.
Operativne mjere
Za razliku od ranijih općih dokumenata, ovaj nacrt donosi i operativne smjernice.
One uključuju jačanje koordinacije između institucija, razmjenu informacija i zajedničko planiranje sigurnosnih politika.
Predviđena je i sistemska zaštita kritične infrastrukture poput energetike, saobraćaja, zdravstva i komunikacija, uz izradu planova kontinuiteta rada i redovne sigurnosne vježbe.
Provedba plana
U oblasti borbe protiv prijetnji naglašava se jačanje policije i pravosuđa, provođenje finansijskih istraga te suzbijanje terorizma i organiziranog kriminala.
Dodatno, strategija predviđa ulaganja u obrazovanje, profesionalne standarde i informisanje građana kako bi se povećala ukupna otpornost društva.
Provedba strategije planirana je kroz sistem upravljanja na nivou Vijeća ministara BiH, uz jasno definisane nadležnosti institucija.
Dokument predviđa redovne sigurnosne procjene, godišnja izvješća o provedbi te parlamentarni i civilni nadzor. Također je predviđeno da se strategija preispituje najmanje svakih pet godina ili ranije u slučaju značajnih promjena sigurnosnog okruženja.
Politički kontekst
Objava ovog dokumenta dolazi uoči Općih izbora 2026. godine, čime pitanje sigurnosti postaje jedno od ključnih političkih pitanja.
Lučić je ovime otvorio raspravu o dugoročnom pristupu sigurnosti države, u trenutku kada se Bosna i Hercegovina suočava s unutrašnjim političkim napetostima i sve izraženijim globalnim izazovima.
Podsjetimo, u petak 24. aprila 2026. godine, predsjednici pet hrvatskih stranaka iz Bosne i Hercegovine sastali su se u Mostaru kako bi razgovarali o zajedničkom nastupu na predstojećim izborima. Fokus sastanka bio je na odabiru kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kojem će ove stranke dati podršku. Tada je u medijima objavljeno da će njihov kandidat biti upravo Zdenko Lučić.
