BiH

analiza "birn-a"

Kanton Sarajevo izdvojio više od dva i po miliona za pomoć optuženima za ratne zločine

14/08/2020

Za 2020. godinu za pomoć pri odbrani nekadašnjim pripadnicima vojske i policije pri Armiji BiH planirano je 650.000 KM

Ministarstvo za boračka pitanja Kantona Sarajevo (KS) je od 2013. do početka 2020. godine izdvojilo više od dva i po miliona maraka za pomoć porodicama i odbranu nekadašnjih pripadnika oružanih snaga Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) kojima se sudi za ratne zločine.
This post is also available in: English (English)

Prema podacima koji su Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) dostavljeni iz Ministarstva, sredstva su dodjeljivana fondacijama koje pomažu optuženima i njihovim porodicama, kao i za direktnu pomoć braniocima optuženih.

Ukupna brojka do sada izdvojenih sredstava narasla je na više od 2.680.000 konvertibilnih maraka (KM).

U posljednjih sedam godina Ministarstvo je izdvojilo 1,6 miliona KM za fondacije koje pomažu porodicama optuženih, potvrđeno je za BIRN BiH. Iz Ministarstva su naveli da se od 2018. godine izdvajaju sredstva za direktnu pomoć optuženima, za šta je tokom 2019. izdvojeno više od milion maraka.

Za 2020. godinu za pomoć pri odbrani nekadašnjim pripadnicima vojske i policije pri Armiji BiH planirano je 650.000 KM.

“Planirano je da se za podršku projektima fondacija izdvoji 200.000 KM, a za direktnu pomoć pojedincima 450.000 KM”, naveli su iz Ministarstva.

Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u BiH, kaže da ga ne iznenađuje iznos koji je izdvojen za pomoć optuženima za ratne zločine i da je to ustaljena praksa u entitetima i kantonima. On smatra da domaće vlasti nisu napravile otklon u odnosu prema optuženima i osuđenima za ratne zločine, niti pravedniji pristup žrtvama.

“Bilo bi logično za mene da je Sarajevski kanton za žrtve rata, žrtve ratnih zločina i za žrtve zločinaca izdvojio neka sredstva i da izdvaja neka sredstva. I to bi bilo logično da se uradi i u entitetima, i u BiH da se radi, ali to se ne radi. Očigledno je da su bosanskohercegovačkom društvu prioritet zaštita i briga i dušebrižništvo i afirmacija ratnih zločinaca, a ne žrtava. To je naša poražavajuća stvarnost”, ističe Todorović.

Istraga o dodijeljenim sredstvima

Mirsada Mujanović, supruga Huseina Mujanovića, osuđenog nepravomoćnom presudom Višeg suda u Beogradu na deset godina zbog premlaćivanja Srba u zatvoru koji je, prema optužnici, tokom rata vodila Armija Bosne i Hercegovine (ABiH) u blizini Sarajeva, kazala je da je dobijala pomoć od fondacija, ali da se radilo o malom iznosu u odnosu na potrebe.

“Bilo je nekih fondacija kojima sam se ja obraćala, bilo je neke pomoći, ali nije bilo nešto značajno. Ja sam čak i podigla kredit. Meni treba puno novca za putovanja, za odlazak tamo i za povratak. Išla sam dva puta mjesečno dok se moglo prije korone”, kaže Mujanović.

Iz Ministarstva navode da izdvajanja sredstava za ovu namjenu smatraju izuzetno bitnim.

“Ovakvom vrstom pomoći se pruža podrška pripadnicima boračke populacije, te štite tekovine odbrambeno-oslobodilačkog rata, što je osnovna zadaća Ministarstva za boračka pitanja. Ističemo da se ovakvim postupanjem ne opravdavaju individualni zločini pripadnika Oružanih snaga RBiH –kakvih je, nažalost, bilo – i smatramo da svako treba odgovarati za svoje postupke, ali želimo pomoći optuženim i njihovim porodicama da se na dostojan način pokušaju odbraniti od optužnica”, navode iz Ministarstva u odgovoru, u kojem dodaju kako žele “spriječiti revidiranje i izokretanje historijskih činjenica”.

Prema informacijama iz Ministarstva, najviše sredstava za sufinansiranje pravne pomoći u korist branilaca BiH dodijeljeno je Fondaciji za zaštitu historijskih činjenica “Pravednost”, koja se tokom pet godina navodi kao korisnik ukupno 885.000 KM.

Zbog dodjele ovih sredstava, Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu su kao učesnici u događaju prijavljeni Ministarstvo za boračka pitanja KS-a i Fondacija za zaštitu historijskih činjenica “Pravednost”.

Alem Hamzić iz službe za odnose s javnošću Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu rekao je da su u tom predmetu u toku provjere navoda iz prijave kako bi se utvrdilo da li ima elemenata krivičnog djela.

“Kada bude donesena tužilačka odluka, javnost će biti blagovremeno informisana”, kazao je Hamzić.

Ova fondacija je sredstva dobijala u periodu od 2013. do 2017., nakon čega su sredstva dvije godine dodjeljivana Fondaciji za očuvanje historijskog naslijeđa “Pravda” Sarajevo – 455.000 KM.

Federalni revizori su u izvještaju o radu Ministarstva za 2017. godinu pronašli niz nelogičnosti u dodjeli sredstava ovoj fondaciji. Utvrđeno je da kriteriji za izbor projekata nije dovoljno objektivan.

“Ne možemo potvrditi da je Ministarstvo i prilikom dodjele sredstava transfera namijenjenih za sufinansiranje pravne pomoći u korist branilaca BiH kvalitetno utvrdilo sve kriterije”, naveli su revizori.

Dok je Ministarstvo jedan projekat Fondacije “Pravda” odobrilo, u drugom je odlučeno da je ova fondacija registrovana samo dva mjeseca prije raspisanog poziva i da projekat “nije dovoljno i adekvatno obrazložen, a ‘posebno ako se ima u vidu da je fondacija tek registrovana početkom tekuće godine i da su upitni prostorni i ljudski resursi neophodni za realizaciju jednog takvog projekta…’”.

Uprkos tome, utvrdili su revizori, ovaj projekat je kasnije odobren.

Pomoć porodicama i za troškove odbrane

Za tri godine Fondaciji za pružanje pravne pomoći pripadnicima branilačke populacije dodijeljeno je 220.000 KM.

Esad Delić, predsjednik Upravnog odbora Fondacije za pružanje pravne pomoći pripadnicima branilačke populacije, kaže da je ova fondacija formirana 2014. godine s ciljem pomaganja osumnjičenim i optuženim braniteljima ABiH na području cijele Bosne i Hercegovine.

“Formirali smo fondaciju da pomažemo tim ljudima, jer tim ljudima nema ko pomoći, prepušteni su sami sebi, da prose takoreći neka novčana sredstva, i mi smo na ovaj način odlučili, preko ove fondacije, da pomažemo advokatske usluge. Mi, ustvari, finansiramo advokate koliko imamo sredstava da se dokaže da je njihova nevinost neupitna”, kaže Delić.

On ističe da je Fondacija uspjela pomoći više od 220 nekadašnjih pripadnika ABiH.

“Pomogli smo za advokatske usluge, što njima lično ili njihovim familijama za sufinansiranje advokatskih usluga”, kaže Delić.

U 2019. godini, Fondaciji “Patriotski front” Hadžići dodijeljeno je 120.000 KM, a Fondacija “Istina za Goražde” dobila je 10.000 KM.

Alija Kazić, predsjednik Upravnog odbora Fondacije “Patriotski front” iz Hadžića, kaže da je prikupljen novac za pomoć osmorici optuženih za zločine počinjene na području Hadžića.

Apelaciono vijeće je u julu prošle godine ukinulo prvostepenu presudu kojom su osmorica optuženih osuđena na ukupno 60 godina zatvora za zločine počinjene u općini Hadžići, te je naložilo novo suđenje. Presuda je ukinuta Mustafi Đeliloviću, Fadilu Čoviću, Mirsadu Šabiću, Neziru Kaziću, Halidu Čoviću, Bećiru Hujiću, Šerifu Mešanoviću i Nerminu Kalemberu.

“Sva prikupljena novčana sredstva uplaćujemo na račun porodica optuženih lica s područja općine Hadžići. Mi smo s njima sklopili jedan sporazum da im pomognemo u sufinansiranju troškova odbrane”, kaže Kazić.

Dodaje da su, dok su optuženi bili u pritvoru, porodicama pomagali sa životnim namirnicama, školovanjem djece i ogrjevom.

Naglašava da se sudi nekadašnjem načelniku Općine odnosno predsjedniku Ratnog predsjedništva, komandantu Devete brdske brigade, načelniku Stanice javne bezbjednosti (SJB), upravnicima zatvora i jednom čuvaru.

Kako je navedeno iz Ministarstva, “za pravnu pomoć za branioce Sarajeva koji su pod istragom za događaje iz rata” u 2018. godini izdvojeno je više od 560.000 KM. Novac je podijeljen 41 osobi.

“U 2019. izdvojeno je 450.000 KM za 31 lice”, navode iz Ministarstva.

Prema istim informacijama, “po javnom pozivu za finansiranje odnosno sufinansiranje projekata pružanja pravne i druge pomoći u korist osumnjičenih i optuženih bivših pripadnika Oružanih snaga RBiH u predmetima ratnih zločina do pravosnažnosti presude, za 2020. godinu su dostavljena tri zahtjeva i još uvijek nije donesena odluka o dodjeli sredstava”.

“Pojednici podnose zahtjeve tokom cijele godine i isti se rješavaju u skladu s raspoloživim sredstvima. Do sada je odobrena pomoć za 28 lica. Visina podrške fondacijama zavisi od aplikacije, odnosno obuhvata korisnika, vrste i načine podrške, planiranih i dosadašnjih aktivnosti”, navode iz Ministarstva.

Iz Ministarstva objašnjavaju da je kod podrške pojedincima bitna vrsta i obim optužnice [komandna ili individualna odgovornost i drugo], “zasluge tokom odbrane”, socijalna situacija i drugo, o čemu se odlučuje u svakom zasebnom slučaju.

Kasim Brdar, predsjednik Upravnog odbora Fondacije “Istina za Goražde”, kaže da redovno podnose izvještaje o utrošku sredstava. On kaže da se “Goražde uvijek naslanjalo na Sarajevo, kako u ratu tako i u miru”.

“Bosanskopodrinjski kanton je u veoma teškoj situaciji i prinuđeni smo bili ne samo da tražimo od Vlade Sarajevskog kantona”, kaže Brdar i dodaje kako je fondacija tokom pet godina podržala najmanje 15 osoba.

Branko Todorović iz Helsinškog odbora kaže kako se novac za odbranu optuženih za ratne zločine mogao potrošiti na drugačije načine, poput podrške civilnim žrtvama rata.

“Vidimo da u državi, gdje postoje drugi brojni socijalni prioriteti, da neke strukture, u ovom slučaju kantonalna, prave od ratnih zločinaca prioritete, i to se radilo i u entitetima. Mi smo imali nedavno slične odluke u Republici Srpskoj na nivou vlade”, kaže Todorović.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.