BiH

Realni sektor

Kantoni s razvijenom privredom na začelju po prosječnoj plaći

07/04/2019

Da je najbolje pobjeći od privrede, potvrđuje i Srednjobosanski kanton, u kojem od dvanaest općina najvišu prosječnu plaću imaju u općini Dobretići

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, i u 2018. godini, već tradicionalno, najnižu prosječnu neto plaću od 723 marke imaju u Srednjobosanskom kantonu. Prvo mjesto opet je rezervirano za Sarajevski sa 1.096 KM. Neumoljivi statistički podaci, nažalost, opet potvrđuju da kako u ova dva, tako i u ostalih osam kantona najveće plaće imaju općine s najviše zaposlenih u budžetskim institucijama, dok su oni sa značajnim udjelom realnog sektora, poput Gračanice, Tešnja ili Bugojna, na začelju.

Za razliku od predratnog perioda, kada se statistički pratio prosjek neto plaća u privredi i vanprivredi, prosječna federalna neto plaća koja je u 2018. godini iznosila 889 KM danas se obračunava zajedno i to bez poreza na dohodak. I na taj način, kažu privrednici, prikazuje se potpuno nerealno stanje, jer su u stvarnosti razlike plaća u privredi i vanprivredi drastične. Potvrđuju to i zvanični statistički podaci, po kojima su u kantonima i općinama sa značajnim brojem uposlenih u privredi plaće znatno niže od prosjeka Federacije.

– Imamo situaciju da je destimulativno raditi u realnom sektoru, a jako stimulativno biti na budžetu – kaže Šaban Rizvić, član UO Udruženja privrednika SBK-a.

Da je najbolje pobjeći od privrede, potvrđuje i Srednjobosanski kanton, u kojem od dvanaest općina najvišu prosječnu plaću imaju u općini Dobretići, gotovo kao u Kantonu Sarajevo. U ovoj općini od fiktivno na posljednjem popisu upisanih 1.629 stvarno živi oko tri stotine stanovnika, a od 29 uposlenih najviše ih je u Općini i policijskoj stanici.


– U Općini nas je zaposleno deset, a prema podacima Zavoda, prosječna plaća je otprilike 1.100 KM i mi smo među top tri općine u FBiH – kaže Ivo Čakarić, načelnik Općine Dobretići (HSS Stjepan Radić).

Premijer SBK-a Tahir Lendo navodi da se iz kantonalnog budžeta godišnje za pomoć u finansiranju općine Dobretići izdvaja 250.000 KM.

Za razliku od Dobretića, skoro 14.000 uposlenih u Travniku ima prosjek 707 KM, dok je Bugojno, koje je u bivšoj državi bilo na četvrtom mjestu po zaposlenosti, danas sa skoro podjednakim brojem zaposlenih i onih koji su prijavljeni na Zavod za zapošljavanje sa 641 KM na posljednjem mjestu po prosjeku plaće u SBK-u. Privrednici upozoravaju na potrebu radikalnog smanjenja doprinosa da bi ovdašnja privreda opstala, plaće porasle, a ljudi stimulisali da ostanu u BiH.

– Mora se pokušati kroz Privrednu komoru razgovarati da se ove plaće povećaju, jer upitno je kome ćemo davat plaće ako radna snaga ode – navodi Hasan Ajkunić, načelnik Općine Bugojno (SDA).

Prosječne plaće od kojih se više ne može ni životariti, a kamoli živjeti i za koje se, između ostalog, vežu i različita socijalna davanja, razlog su zbog kojeg brojni stanovnici ovog kantona odlaze ili traže priliku barem za sezonske poslove u zemljama EU.

Komentari

Autor: Federalna telvizija

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.