Politička karijera Milorada Dodika, bivšeg predsjednika RS-a, ulazi u završnu fazu. Nakon što je ostao bez mandata predsjednika Republike Srpske, sve je izvjesnije da će naredne izbore posmatrati sa strane, dok se u javnosti otvara pitanje njegovog nasljednika.
Mediji u BiH ocjenjuju da je era jednog od najuticajnijih političara u postdejtonskoj BiH na samom kraju.
Prijave za izbore i preokreti SNSD-a
U ponedjeljak je istekao rok za podnošenje prijava Centralnoj izbornoj komisiji BiH za prijevremene izbore zakazane 23. novembra. U posljednji trenutak i SNSD se odlučio prijaviti, iako je Dodik ranije odbacivao tu mogućnost, pa čak prijetio da će entitetska policija spriječiti otvaranje biračkih mjesta.
Prijave je podnijelo pet stranaka i dva nezavisna kandidata, no jasno je da će se glavna borba voditi između Branka Blanuše iz SDS-a i kandidata kojeg istakne SNSD. Kao najizglednije ime spominje se Siniša Karan, bivši ministar policije i Dodikov bliski saradnik. Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, navodno nije zainteresovana, iako stranačka istraživanja tvrde da bi bez problema odnijela pobjedu.
Cvijanović je, ipak, najavila “žestoku kampanju” uz poruku da će i pobjeda SNSD-a biti “snažna potvrda pobjednika”.
Slabosti i šanse opozicije
SDS je istakao profesora Elektrotehničkog fakulteta u Banjoj Luci, Branka Blanušu, kao kandidata za predsjednika RS. Iako ima ugled u akademskim krugovima, politički je gotovo nepoznat, pa će mu za uspjeh biti nužna podrška cijelog opozicionog bloka.
Ključnu ulogu ima PDP Draška Stanivukovića. On je u početku dijelio stav da se izbori trebaju bojkotovati, ali je kasnije promijenio mišljenje i pristao na razgovore o zajedničkoj strategiji. Njegove postupke opozicija posmatra s dozom nepovjerenja, vjerujući da iza svega stoji ambicija da se upravo on nametne kao budući Dodik, uz podršku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović otvoreno kritikuje Stanivukovića, optužujući ga da vlada poput Dodika. Slično misli i Jelena Trivić iz Narodnog fronta, poručujući da “RS-u ne treba Dodik poslije Dodika”.
Presudni glasovi Bošnjaka i Hrvata
Utrka bi mogla biti odlučena glasovima manjina. Na izborima 2022. godine glasalo je oko 37.000 Bošnjaka i nešto manje od 4.000 Hrvata. Oni su inače birali dopredsjednike RS-a, no kako Ćamilu Durakoviću i Davoru Pranjiću mandat nije istekao, njihovi glasovi mogli bi presuditi u okršaju SNSD-a i opozicije.
Milorad Dodik, međutim, ovaj izborni ciklus promatraće sa strane. Zbog pravosnažne sudske zabrane ne može obnašati funkcije u institucijama vlasti narednih šest godina. To znači da će propustiti najmanje još dva izborna ciklusa, a kada mu 2031. ponovo bude omogućeno kandidovanje, imat će već 72 godine.
To dodatno otvara pitanje budućeg liderstva unutar SNSD-a, ali i šireg političkog pejzaža u Republici Srpskoj.
