Ondrej Kolar, češki europarlamentarac i izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH u intervjuu za Fokus otkrio je inicijative koje bi uskoro mogle biti pokrenute u EU. Kolar je zbog djelovanja Milorada Dodika pozvao države EU da razmotre ciljane sankcije prema njemu.
Na nedavnoj sjednici Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) Kolar je u više navrata ukazivao na Dodikove secesionističke prijetnje. U intervjuu za naš portal elaborirao je to.
Rastući izolacionizam
Fokus: Dodik više nije predsjednik RS, a upitno je i da li, zbog sudske presude, može ostati predsjednik vladajuće stranke SNSD. No, članovi njegove svoje stranke ga slušaju, posebno na državnom nivou, i blokiraju sve što je važno za evropski put i državu BiH. Sve se to dešava nakon što je administracija Donalda Trumpa odlučila ukinuti sankcije njemu, njegovoj porodici, članovima stranke, poslovnim partnerima, itd. Dakle, ne samo da nema nikakvog „poboljšanja“ kod Milorada Dodika, rekao bih da svjedočimo svojevrsnom Miloradu Dodiku 2.0. Kakva je vaša percepcija toga?
Ondrej Kolar: Milorad Dodik je i dalje „taj čovjek“, bez sumnje. Rekao bih da Donald Trump ima neku vrstu simpatije prema ljudima poput Dodika. I slijedi određeni obrazac kada je riječ o ukidanju sankcija uvedenih različitim evropskim (polu)autokratama i ljudima koji imaju problema s poštivanjem zakona, pravila i principa. Zato me pristup SAD-a ne bi iznenadio.
Također moramo posmatrati situaciju sa sviješću da SAD trenutno pokušavaju izgraditi imidž zemlje koja prije svega brine o sebi. Svi vidimo rastući izolacionizam. Oni prekidaju mnoge svoje veze i napuštaju partnerstva i savezništva. I dok bi bilo dobro da SAD ojačaju svoj utjecaj u regionu, počevši od imenovanja ambasadora, nisam siguran da će se to desiti uskoro.
Ciljane sankcije
Fokus: A šta je sa Evropskom unijom?
Ondrej Kolar: Pa, upravo zbog toga bismo se trebali još više fokusirati na odnose s EU i poziciju koju ona ima u BiH i regionu uopšte. Trenutno je EU veliki platiša, ali ne i snažan akter. To moramo promijeniti: trebamo posvetiti više pažnje, više se uključiti i zauzimati jasne stavove. Na primjer i prema Dodiku. Zato sam također pozvao države članice da razmotre ciljane sankcije. Uz to, odnos EU i BiH trebao bi biti partnerstvo, u kojem BiH mora sama riješiti čitav niz pitanja. Uz podršku EU gdje je to moguće, ali prvenstveno vlastitim snagama.
Fokus: Premijer RS Savo Minić imenovan je treći put u šest mjeseci za prvog čovjeka Vlade RS. Prvo mu je Dodik dao mandat, što je bilo neregularno, jer više nije bio predsjednik), no to je poništeno pod međunarodnim pritiskom. Zatim mu je Ana Trišić-Babić, kao „privremena“ predsjednica RS, po drugi put dala mandat. Očigledno ni to nije bilo legalno, što je i sam Minić na određeni način priznao. Sada je to učinio regularni predsjednik izabran na izborima Siniša Karan. Da li je ovakvo „igranje“ s vladavinom prava i ustavom moguće bilo gdje u svijetu?
Ondrej Kolar: Vladavina prava je jedan od glavnih problema navedenih u izvještaju i sve što ste gore naveli upravo je razlog zašto izvještaj stavlja toliki naglasak na to pitanje. Neću ulaziti u analizu drugih država ili regiona gdje se krši vladavina prava. To bi, nažalost, bila duga i depresivna lista. Ipak, moram ponoviti da je ovo pitanje apsolutno ključno za EU u ovom trenutku.
Ne samo zato što je to uslov za pristupanje, nego i zato što postaje jasno da se EU ne snalazi naročito dobro s državama članicama koje imaju vlastite probleme s vladavinom prava. Nakon iskustava s Mađarskom ili Slovačkom, mislim da će Evropa na sve slične ekscese gledati s još većim negodovanjem i oprezom nego ranije. Kao što sam spomenuo, nemam sumnje da Milorad Dodik zadržava svoj utjecaj, uključujući i nad procesima donošenja odluka — što je nešto što demokratski svijet teško može pozdraviti.
O budućnosti BiH trebaju odlučivati njeni građani
Fokus: Dodik je pokušavao objasniti zašto treći put imenuju premijera RS. Rekao je zato što vlada RS inače može izaći na međunarodno tržište. Dakle, vladavina prava im je bila važna samo kada je riječ o novcu. Pošto je entitet RS gotovo bankrotirao, pokušavaju doći do novca na Bečkoj berzi. Mislim da u ovom slučaju govorimo o pravoj „zarobljenoj državi/entitetu“. Politička elita je zarobila državu BiH i njene građane i rade šta žele. Pitanje je dokle mogu ići s takvim ponašanjem?
Ondrej Kolar: Teško je odgovoriti. Obično ovakvi politički potezi idu onoliko daleko koliko im to dopuštaju društvo, politička kultura i lideri. Naravno, pažljivo pratimo sva ova pitanja, ali jednako kao što nas zanimaju Dodikovi potezi, podjednako nas zanima i kako ostatak društva i političari na njih odgovaraju.
Evropskoj uniji je stalo do onoga što se dešava u BiH i regionu, i ona može učiniti bolji posao u objašnjavanju koristi uzajamnog partnerstva svima. Ali ona niti želi niti će se miješati u unutrašnje poslove; o budućnosti BiH trebaju odlučivati njeni vlastiti građani. Oni su ti koji su odgovorni, a ne mi, niti OHR, niti EUFOR. Kada Bosanci to shvate, pronaći će izlaz iz ove bijede. U to sam prilično siguran.
