Konaković: To što Sarajevo nema vode nije kriv menadžment Vodovoda

Elmedin Konaković, premijer Vlade Kantona Sarajevo otvoreno je priznao za Anadolu Agency (AA) da sve dobro što je urađeno u njegovom mandatu, a ističe da je takvih stvari jako puno, neće ništa vrijediti ukoliko ne bude riješen problem vodosnabdijevanja u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

“Osnovni razlog ne leži u novom menadžmentu, nego u odnosu prema tom problemu. Tokom 16 godina nije, čini mi se, ni šaraf zamijenjen na vodovodnoj mreži, niti je bilo kakav tehnološki proces uveden koji bi nam garantovao da količine vode, koje su sasvim dovoljne za Kanton Sarajevo, dođu do građana. Druga stvar je ta unutrašnja organizacija firme u kojoj su sve politike koje su njome upravljale, a skoro su se sve izmijenile, postavljanjem izvršnih direktora i svojih stranačkih aktivista to preduzeće s aspekta ljudskih resursa destruirali. Tu ima jako puno ljudi, ne može se reći da su oni višak, ali nisu to ljudi iz te struke koji bi mogli garantovati opstanak ovog možda najbitnijeg preduzeća KS“, kaže Konaković i dodaje:

“Kulminacija onoga što je nezadovoljstvo ove vlade je neusaglašenost naših stavova i menadžmenta Vodovoda, koji ima svoju viziju i bavi se više unutrašnjim benefitima i pravima, a manje svojom uslugom – isporukom vode. Za nas je to potpuno obrnuto. Odgovor leži u tome da ljudski resursi onih koji sada upravljaju ovom firmom ni izbliza nisu zadovoljili zahtjeve Vlade i građana da se stanje popravi.“

Konaković naglašava da Vlada ima plan kako riješiti problem vodosnabdijevanja u Sarajevu, te da se sljedeće sedmice može očekivati imenovanje novog Nadzornog odbora KJKP Vodovod i kanalizacija, a nakon toga i novog menadžmenta. Vladin stručni tim koji će raditi na rješavanju problema vodiće glavni konsultant Dževad Koldžo.

“Jedan pravac je reorganizacija preduzeća. Uspostava nove sistematizacije drugačijeg oblika djelovanja i dovođenje ljudi koji su čista struka, koji mogu odgovoriti ovom problemu. Imamo pripremljene i mjere koje će početi od onog jutra kada se novi menadžment formira, a to su posebne ekipe za otklanjanje kvarova, posebne ekipe za borbu sa nelegalnim potrošačima, kao ogromnim problemom i razlogom zbog kojeg se voda rasipa u ovom obimu, te ekipa za detekciju po zonama vodovodne mreže na moderan način, koja će nam pokazati primarne prioritete za rekonstrukciju vodovodne mreže. Sa te tri stvari, novcem koji je Vlada već obezbijedila u budžetu i novih 50 miliona KM, koliko će stići u Kanton od EBRD-a, mislim da je moguće u roku od šest do devet mjeseci stabilizirati isporuku i ukinuti redukcije, a onda nadgradnjom sanirati te ogromne gubitke vode“, priča Konaković.

Osim vode veliki problem Sarajeva posljednjih godina bio je i gradski prevoz. Također, GRAS je preduzeće koje ima dug od 360 miliona KM, što prema dobavljačima, što na ime doprinosa radnika, što prema državi za PDV. Stoga je nedavno imenovan prinudni upravnik, čiji je jedan od prvih poteza bilo podizanje cijene karte za komercijalne autobuske linije sa 1,6 na dvije konvertibilne marke (KM).

“Promovisaćemo nešto što u GRAS-u nije zapamćeno. Kada smo došli GRAS je imao pokrivenost linija oko 50 posto, zbog čega su ljudi najviše negodovali i to je primarni zadatak da pokrije i obezbijedi prevoz svima u normalnim intervalima. Imamo uredan tramvajski saobraćaj, imamo relativno uredan trolejbuski, imamo ogromne probleme u kombi saobraćaju i najveći su bili u autobuskom. Prezentiraćemo nove redove vožnje, koji su po prvi put od 2009. godine popunjeni maksimalno i u cijelom kantonu funkcionisaće gradski prevoz optimalno“, naglašava premijer.

Konaković ističe da se njegova vlada nije libila da kaže da su nekim socijalnim cijenama karata politike kupovale socijalni mir na štetu javnih preduzeća koja su propadala.

“Takav slučaj smo imali sa Toplanama. Ova vlada je korigovala tu cijenu, ona je danas ekonomska i zato sada nemamo nikakav problem sa isporukom ovog energenta. Sarajevo će imati grijanje dok god bude ovakav zdrav i normalan pristup. Također, cijene GRAS-a su nešto što su politike radile na štetu tog preduzeća jako dugo. Imate činjenicu da su svi penzioneri KS, bez obzira na visinu penzije, subvencirani i da je cijena jednog kupona 14 maraka, što je taj odokativni pristup socijalnom problemu. Cijena karata ima svoju varijablu, na nju utiče puno argumenata, a ovdje se cijene nisu dugo mijenjale. Cijena je promijenjena samo na komercijalnoj liniji i mislim da je to donekle opravdano. Ta cijena mora biti ekonomska, biće tarifna politika promijenjena, ali prvo GRAS treba uspostaviti tu funkciju da prevozi ljude“, rekao je Konaković.

Prema njegovim riječima GRAS je kompleksan problem, jer preduzeće duguje 360 miliona KM, najveći dio otpada na radnike, odnosno njihove doprinose.

“Brzo zaboravimo da su neki problemi koje smo zatekli riješeni. Ti ljudi nisu imali ovjerene knjižice, sada svi ovjeravaju knjižice i liječe se. Nekoliko stotina iz GRAS-a nije moglo otići u penziju, jer nisu plaćani doprinosi. Svi ti ljudi sada otišli u penziju, jer je Vlada izdvojila novac da im se uplate doprinosi. Tako će biti i u budućnosti“, ističe premijer.

Dodao je da u fokusu Vlade KS trenutno nije eventualno širenje tramvajske mreže ka Hrasnici ili trolejbuske ka Breki i Vogošći. Navodi da je prioritet spašavanje preduzeća i optimizacija trenutnih linija i redova vožnje, te da trenutno “gase požare“ i pripremaju se za investicije u budućnosti.

Komunalna preduzeća poput Parka i Rada u proljeće i tokom ljeta su bile na udaru zbog nepokošene trave u pojedinim dijelovima grada i neefikasnog odvoza smeća.

“Kanton Sarajevo ima neustavne nadležnosti, koje bi trebale imati opštine. Svake godine na javne radove najviše ljudi damo Parku i Radu, koji zimi čiste ulice, ljeti šišaju travu. Donesemo uredbu kojom su nadležnosti za održavanje igrališta ponovo povjerene Parku i onda tražimo od te firme, koja ima tristotinjak uposlenih, od toga je možda sto ljudi da s njima opslužimo cijeli grad. Da održavamo parkove, očistimo grad, uredimo cvijeće, ošišamo travu, to je zaista gorući problem, Sarajevo se razvija, ima sve više zona koje treba održavat, a opštine do sad nisu imale tu nadležnost. Neki načelnici su bili vrlo efikasni, pa su formirali svoje timove i takve stvari uradili i bez toga se ni iduće godine neće desiti da KS odgovori kroz jedno preduzeće da devet opština pruži tu uslugu. Zato znamo da ćemo izmjenama Ustava i Zakonom o lokalnoj samoupravi tu nadležnost prenijeti na lokalne zajednice i biće sigurno lakše da se redovnije i efikasnije obavlja ta djelatnost“, mišljenja je Konaković.

Vlada Kantona Sarajevo je pokrenula projekte na Bjelašnici koje implementira ZOI, nakon čega će olimpijska ljepotica imati vještačko osnježavanje staza i novi šestosjed i četverosjed.

“Sa 16 miliona maraka, šest miliona iz ušteda i deset od kredita Vlada je napravila projekat kojim će se cijela staza osniježiti, imaćemo šestosjed koji vas za pet i po minuta digne iznad podstanice na naredni proplanak s kojeg se skija duže i novim četverosjedom koji vas sa međustanice diže skroz do vrha. To jedan od najbitnijih projekata u mandatu Vlade i sigurno će Bjelašnicu pozicionirati kao centar skijaških sportova u regionu narednih deset godina. Bitno je da se onda gazduje i upravlja domaćinski i da se prihoduje koliko treba, te da ZOI riješi neke svoje probleme kroz ovu investiciju. Paralelno s tim već smo počeli izgradnju regionalnog vodovoda Trnovo kojim sa Treskavice dovodimo vodu za snabdjevanje Bjelašnice i akumulaciju za vještačko osnježavanje. Imaće to efekte i na sarajevski vodovod, jer trenutno sa Ilidže ispumpavamo vodu na Bjelašnicu. Naredne godine počinjemo izgradnju sportske dvorane i novih zatvorenih prostora za nogomet, sve na Bjelašnici. Imaćemo jako moderan sportski centar i sve preduslove za ljetni turizam“, priča Konaković.

Kada je u pitanju Igman za sada Vlada nema u planu realizaciju sličnih projekata. No, naglašava da će dobrom eksploatacijom investicije na Bjelašnici ZOI moći razmišljati o stavljanju u funkciju skakaonica i drugih potencijala Igmana.

“On ima privatne investitore, hotel Feri je kupio investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i zajedno sa opštinom Hadžići pravi terene za fudbal. Hotel Igman je naš i ove godine ga oglašavamo i prodajemo. Stavili smo cijenu od pet miliona KM, ali nismo imali ponuđača. Ići ćemo na ponovno oglašavanje i vjerovatno ćemo ga uspjeti prodati za nešto manje novca“, kaže Konaković, te dodaje da je Vlada KS već osigurala novac za rekonstrukciju dijela ceste prema Trebeviću, koja je u nadležnosti kantona.

Čeka se da Vijeće ministara BiH koje je obećalo opštini Istočni Stari Grad uplati sredstva da se taj dio koji je u nadležnosti te opštine rekonstruiše tako da bi uskoro mogla biti kompletirana cijela dionica prema Trebeviću.

S obzirom da je bivši košarkaš nezaobilazna tema bio je sport u Kantonu Sarajevu. Konaković je naglasio da je vlada u njegovom mandatu jako puno do sada pomogla svim klubovima u Sarajevu, ali i državnim reprezentacijama. Smatra da bi klubovi sami morali dosta više poraditi na samofinansiranju i privlačenju sponzora, jer je sport danas postao grana biznisa.

“Kao kanton daćemo apsolutnu podršku, ali ona ne može biti dovoljan. Kanton može sa nekoliko stotina hiljada maraka finansirati klubove poput Željezničara, Sarajeva i Bosne, ali njihovi budžeti moraju biti milionski da bi parirali klubovima iz regiona. U fudbalu taj novac je moguće vratiti vrlo brzo. Prihod od jedne utakmice je par stotina hiljada maraka. Podržali smo naše klubove i tako što besplatno igraju u dvoranama. Imamo i teret da većina nacionalnih timova dolazi i traži pomoć Kantona Sarajevo i svima smo pomogli. Najbolji pokazatelj je da Kanton Sarajevo za sport i projekte iz sporta godišnje izdvoji oko 4,5 miliona KM, a Federacija i država ne izdvoje ni dva“, istakao je premijer.

Uskoro će biti dvije i po godine od kako je Konaković postao premijer Vlade Kantona Sarajevo, a ponosan je na mnoge dobre stvari koje su u tom periodu urađene.

“Kanton Sarajevo je bio u deficitu od 120 miliona maraka plus izvršne presude koje su nam dolazile kasnije, oko 135 miliona je zatečeno stanje minusa. Plate su bile zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. U javnoj upravi je 11.500 ljudi radilo, broj nezaposlenih bio je oko 74.000, a zaposlenih 129.000. Brže nego što smo očekivali smo krenuli u pozitivnom pravcu. Danas je 230 ljudi manje na budžetu, oko 400 ih je manje u komunalnoj privredi, rasteretili smo javni sektor, 10.000 novih uposlenih imamo u kantonu, što se lako dokaže prihodima kantona. I niz drugih stvari, od plata direktora, koje su do zakona koji smo donijeli i to limitirali na tri prosječne federalne, bile oko 10.000 maraka. To više ne postoji. Rad tih famoznih komisija nema, kao ni prekovremenih sati… Niz je pokazatelja s kojima sam jako zadovoljan. Međutim, priča o vodi baca sjenu na sve ono što Vlada radi i ona će biti odgovor našeg uspjeha i neuspjeha. Ako je riješimo, pa na to pokažemo sve dobro što smo uradili biće to istorijski uspjeh Vlade i visoko ćemo postaviti ljestvicu. Ukoliko ne riješimo sve ovo pada u vodu i prihvatamo odgovornost na tom polju. Ponosan sam na ambijent u kojem radi Skupština i Vlada“, zaključio je Konaković.