BiH

Kraj duhanske industrije u BiH

Krah Fabrike duhana Sarajevo: Radila i tokom rata, a sada “Drinu”proizvode u Bugarskoj

15/02/2022

Izvozila je svoje proizovde još od perioda austro-ugarske vladavine Bosnom i Hercegovinom (BiH), a do rata od 1992. do 1995. godine upošljavala je oko 3.000 radnika. S radom nije prestajala ni ratnih devedesetih, tokom opsade Sarajeva

Više od 30 godina Almir Šutrović proveo je u Fabrici duhana Sarajevo (FDS), a 2018. proglašen je viškom i dobio otkaz.

Radio je na poslovima mašinskog tehničara, a potom kao referent u nabavnoj službi, istovremeno obnašajući dužnost sindikalnog povjerenika.

Odlukom menadžmenta, 2014. godine prebačen je u magacin repromaterijala, zbog čega je tužio firmu. Pravosnažnom sudskom presudom, Fabrika ga je bila dužna vratiti na poziciju referenta, no umjesto toga uslijedio je otkaz.

Zbog toga je Almir ponovo tužio firmu, zajedno s grupom uposlenika kojima je otkazan ugovor o radu.

“Obrazloženje je bilo da sam tehnološki višak, mada ljudi koji su došli poslije mene, i sa manje radnog staža, nisu otpušteni. U tom trenutku imao sam pravosnažnu sudsku presudu da me vrate na mjesto referenta nabavne službe. Nisu je ispoštovali, nego su mi dali otkaz. Sad se tužimo po sudu i to se odugovlači”, kaže on, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Likvidacija Fabrike duhana Sarajevo

Umjesto očekivane presude po tužbi zbog otkaza, Almira je dočekala vijest o likvidaciji Fabrike. Prema odluci Nadzornog odbora, firma bi se trebala ugasiti već krajem marta.

Fabrika duhana Sarajevo, kao preduzeće koje se bavi preradom duhanskih proizvoda, osnovana je 1880. godine.

Izvozila je svoje proizovde još od perioda austro-ugarske vladavine Bosnom i Hercegovinom (BiH), a do rata od 1992. do 1995. godine upošljavala je oko 3.000 radnika. S radom nije prestajala ni ratnih devedesetih, tokom opsade Sarajeva.

No, više od 140 godina tradicije prekida se krajem marta ove godine, kada je najavljena likvidacija i otpuštanje 150 preostalih radnika.

Iz Uprave Fabrike saopćeno je da je takva odluka donesena, jer u posljednje tri godine akumulirani gubitak iznosi 7,5 miliona maraka.

“Zaposlenicima su ponuđene otpremnine koje su dva do pet puta više u odnosu na maksimalne propisane. Nažalost, uprkos maksimalnim naporima, a imajući u vidu negativne efekte akcizne politike na nivou BiH, daljnji opstanak FDS-a nije moguć”, navedeno je u saopćenju Uprave.

Mehmed Avdagić, predsjednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji (PPDIVUT) BiH tvrdi da je za gašenje odgovorna Uprava kompanije, te vlast entiteta Federacija BiH.

“Ovo se nije se smjelo dozvoliti. Sad imate ljude kojima je ostalo nekoliko mjeseci do penzije, radnike koji su tužili zbog ranijih otkaza, a neki se zbog godina nikada neće vratiti na tržište rada. Najavljene otpremnine ne mogu nadomjestiti radna mjesta, niti Fabriku koja je bila simbol bivše Jugoslavije i države BiH, a posebno Sarajeva”, kaže Avdagić za RSE.

Kako se stiglo dovde?

Vlada bh. entiteta Federacija BiH 2016. godine prodala je za 42,7 miliona maraka, svoj udio u Fabrici, odnosno 39,9 posto dionica.

Dionice su prodane austijskoj investicijskoj kompaniji CID Adriatic Investments GmbH i kompaniji British American Tobacco (BAT), koji potom kupuju i većinu dionica malih dioničara, većinom radnika Fabrike.

Uslijedila je transformacija kada je duhanski dio izdvojen u posebnu kompaniju FDS d.o.o. Istovremeno, pravni nasljednik najvrijednijeg dijela Fabrike, sa nekretninama i udjelima u fondovima i bankama, od 2018. godine postaje firma Badeco Adria d.d. Sarajevo.

Avdagić ističe da je tada prodan brend FDS-a čija vrijednost je procijenjena na 80 miliona maraka.

“Fabrika je ostala bez ijednog svog brenda. Najpoznatiji među njima, cigarete ‘Drina’, danas se proizvode uglavnom u Hrvatskoj, Bugarskoj. Sada gubimo i radna mjesta. Dakle, cigarete će i dalje dolaziti u BiH, ali se neće ovdje proizvoditi”, kaže on.

Vlada Federacije BiH prodala je svoj udio u Fabrici za nešto više od 83 marke (41,5 eura) po dionici, a cijena dionica danas je više nego udvostručena.

Bivši dioničar Halil Čengić kaže za RSE da su tada počele “mahinacije oko Fabrike”, kojoj se, kako kaže, više i ne zna stvarni vlasnik.

“To je oštetilo državu za 40 miliona maraka (oko 20 miliona eura), a male dioničare za isto toliko, jer su morali prodati po cijeni koje je prodala Vlada. Više se ne zna ni ko stoji iza te firme u Beču koja je nominalni vlasnik, onoga što se kolokvijalno zove Fabrika duhana Sarajevo, jer takva firma kao fabrika više ne postoji. Sve će to završiti kao dobro mjesto na kojem će se graditi jer je prema urbanizmu predviđeno za visokogradnju”; kazao je Čengić.

Nakon najave likvidacije Fabrike, iz Vlade Federacije BiH nisu se javno oglašavali.

Također, niko iz Uprave, niti od sadašnjih radnika Fabrike, nije želio govoriti za RSE o stanju u kompaniji.

Ranija upozorenja na malverzacije

No, sudbina bivšeg industrijskog giganta ne predstavlja iznenađenje za nekadašnje uposlenike, koji tvrde da je način kojim je rukovođena već desetak godina bio poguban.

Šemsa je u FDS-u radila 36 godina, a u penziju je otišla u vrijeme kada se, kaže, već nazirala propast.

“Kad sam odlazila već je bilo grozno. Tu smo radili cijeli rat i nakon rata. Sarajevo i BiH su živjeli od te fabrike. No, sve su uništili i nisu dali da živi. Sve je bilo očekivano. Niko nije ušao u Sarajevo da to uništi, nego smo to uništili sami”, kaže Šemsa za RSE.

Zbog zloupotrebe položaja, Općinski sud u Sarajevu osudio je prošle godine direktora FDS Edina Mulahasanovića i direktora firme “Agrokontrola” iz Orašja Hasana Nurkića, na uvjetnu kaznu od šest mjeseci zatvora.

Mulahasanović se teretio da je s vlasnikom firme “Agrokontrola”, od kraja 2008. do 2013. godine zaključio ugovor o skladištenju duhana, iako je Nurkić u to vrijeme bio član Nadzornog odbora i Odbora za reviziju FDS-a, te mu je tako omogućio financijsku dobit.

Financijska policija Federacije BiH dostavila je 2013. godine Tužilaštvu Kantona Sarajevo izvještaj u kojem je upozoreno i na ostale nezakonitosti u poslovanju FDS, među kojima i sklapanje štetnog ugovora sa lancem trafika Tobacco press.

Iz Tužilaštva KS potvrdili su za RSE da je u ovom slučaju ustanovljeno da ne postoji osnova sumnje o počinjenom kaznenom djelu.

Bivši dioničar Čengić kaže da je mešetarenje imovinom Fabrike počelo 2008. nakon smrti bivšeg direktora Šefika Loje.

“Vlasti su nakon direktora Loje nastojale instalisati svoje ljude u nadzorne odbore da bi se dokopali para. Tako su i doveli tog direktora koji je najmanje vodio računa o radnicima i fabrici. Na kraju je procesuiran samo za sitni kriminal u Orašju”, ističe Čengić.

Direktor FDS Mulahasanović nije odgovorio na upit RSE za razgovor stanju kompanije i kritikama koje pristižu na njegov račun.

BiH izgubila sve industrije duhana

Gašenjem Fabrike duhana Sarajevo, u BiH će u potpunosti nestati duhanska industrija.

Fabrika duhana Mostar zatvorena je 2007. godine, a bez posla je ostalo stotinu radnika nakon nekoliko bezuspješnih pokušaja privatizacije.

Nakon 130 godina postojanja, te dvije poslijeratne privatizacije, 2018. godine zatvorena je i Fabrika duhana Banjaluka, koja je od 2013. bila u stopostonom vlasništvu bugarske kompanije “Bulgartabac”.

Istovremeno, iščezava i uzgoj duhana koji je nekada bio tradicionalna poljoprivredna kultura u pojedinim dijelovima BiH.

Preduzeće “Duvan” iz Bijeljine, na sjeveroistoku BiH, jedno je od rijetkih koji opstaju u proizvodnji, otkupu i preradi duhana.

U nedostatku domaćih fabrika, duhan koji otkupljuju od domaćih uzgajivača, izvoze u Bugarsku, Grčku i Italiju.

Svetozar Mihajlović, savjetnik u firmi, kaže za RSE da na inostranom tržštu bh. proizovođači nisu konkurentni. Proizvodnja drastično opada, zbog loših uvjeta, mizernih podsticaja, te visokih poreza, odnosno akciza na duhan.

”Akcize su svake godine povećavane pod pritiskom tih nekih lobija, prije svega multinacionalnih kompanija. Time su likvidirane sve domaće fabrike cigareta, a sad je na dnevnom redu i likvidiranje proizvodnje duvana. Na inostranim tržištima postižemo minimalne cijene čime ne možemo pokriti troškove poslovanja i idemo u gubitak”, kazao je Mihajlović.

Duhan uzgojen u BiH se, kako kaže, prodaje po najnižim cijenama u Evropi, što govori u prilog činjenici da je BiH među posljednjima po visini podsticaja.

Najveći konkurenti su proizvođači iz Azije, većinom iz Kine, gdje je jeftinija radna snaga, kao i gorivo.

“Moramo povećati količine ukoliko želimo plasirati na strana tržišta. No, naši prozivođači prodaju jedan dio nama, a drugi sakriju da bi iznijeli na ‘crno’ tržište sa većim cijenama. Ukoliko neće na ‘crno’ tržište, naš seljak mora prodavati zemlju da pokrije gubitak”, ističe i dodaje da je BiH 90-ih godina prošlog stoljeća proizvodila više od osam hiljada tona sušenog duhana, a prošle godine tek 380 tona.

U naredne dvije godine bi, kaže, legalna proizvodnja mogla biti u potpunosti ugašena, a o svemu će biti razgovarano ove sedmice u Bijeljini, na sastanku preostalih proizvođača duhana i predstavnika nadležnih institucija.

Koliko je oporezovan duhan?

Oporezivanje duhana i duhanskih proizvoda u BiH definirano je državnim Zakonom o akcizama.

Na cigarete u BiH plaća se proporcionalna trošarina, po stopi od 42 posto maloprodajne cijene cigareta, te specifična trošarina od 1,65 KM (oko 0,83 eura) za kutiju.

Akciza na duhan iznosi 133,2 maraka (oko 66,6 eura) po kilogramu.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, u 2020. godini prikupljena je akciza za domaće cigarete u iznosu od 49, 5 miliona maraka, dok je iz uvoza iznosila 651, 8 miliona maraka.

Udruženje ekonomista entiteta Republika Srpska SWOT i Udruženje “Liberalni forum-Pokret za slobodno društvo” smatra da je akcizna politika u BiH veoma rigidna, te da trenutne stope akciza odavno ne ispunjavaju osnovnu svrhu.

“A to je smanjenje broja konzumenata duhanskih proizvoda i povećanja budžetskih prihoda. No, zato s druge strane dovode do jačanja crnog tržišta i množenja krivičnih djela vezanih za ilegalnu prodaju cigareta i duhana”, navedeno je u dokumentu “Akcizna politika na duvan u BiH-trenutno stanje i perspektive”.

Procjenjuje se da je ilegalno tržište duhana BiH po vrijednosti premašilo legalno, po čemu je BiH jedinstven slučaj u cijeloj Evropi.

Zbog “crnog” tržišta duhanskih proizvoda, državni budžet svake godine ostaje bez gotovo milijardu maraka (oko 500 hiljada eura), dok legalna industrija gubi dodatne stotine miliona maraka, upozorili su udruženja SWOT i “Liberalni forum-Pokret za slobodno društvo”.

Prema istraživanju “Ilegalna trgovina duhanskim proizvodima: krijumčarenje preko balkanske rute”, koju je 2019. godine proveo Ekonomski institut iz Zagreba, čak dvije trećine pušača u BiH prebacilo se na kupovinu duhanskih proizvoda na sivom tržištu, jer su cigarete poskupjele.

Duhan na crno

I dok cijene cigarete u trgovinama iznose od pet do šest i pol maraka po kutiji, na ilegalnom tržištu mogu se kupiti po cijeni od dvije i pol do tri marke.

Arif iz Bihaća, na zapadu BiH, cigarete u legalnoj prodaji ne kupuje već šest godina. Umjesto toga, snalazi se kako bi došao do jefitnijeg duhana.

“Nema duhana više ni na pijaci, nego kupujem kako čujem da neko prodaje. Svakako se snalazim i to je sve na crno. Uglavnom, vrećica od pola kilograma sad je 15 maraka, a donedavno je bila 12 maraka”, kaže Arif za RSE.

I Rade iz Sarajeva ističe da se “sivoj” zoni okrenuo zbog drastične razlike u cijeni.

“Za 20 komada cigareta u celefonu plaćao sam 1,5 marku. Ovih cigareta u prodavnicama nema ispod pet maraka. Razlika u cijeni je i do tri puta. Što se tiče kvaliteta, to niko ne zna šta od dodatnih otrova sadrže te na ilegalnom tržištu”, ističe Rade.

Stanovnica Sarajeva, koja je željela ostati anonimna, na pijaci kupuje cigarete ilegalno uvezene iz Crne Gore.

“Smeta mi što cigare kupujem na crnom tržištu, one nisu oporezovane i nisam kao građanka za to. No, nizak životni standard tjera ljude na mnogo gore stvari”, ističe ona.

Prodavači cigareta na pijacama u Banjaluci i Sarajevu nisu željeli govoriti odakle kupuju duhan.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, od 2009. do 2020. godine, kroz poresko opterećenje na duhan u BiH prikupljeno je više od deset milijardi maraka.

Taj novac do sada je bio namijenjen isključivo za popunjavanje budžeta u BiH, unatoč inicijativama prema institucijama vlasti da on bude usmjeren u zdravstene fondove.

Podaci, također, pokazuju da visoke porezne stope i porast cijena duhanskih proizvoda nisu doveli do smanjenja broja pušača u BiH.

Prema podacima Tobacco Atlasa, cigarete scakodnevno konzumira više od 2.000 djece u dobi od deset do 14 godina, te oko milion odraslih stanovnika BiH.

Od bolesti izazvanih pušenjem umire više od 9.500 ljudi godišnje, podaci su Tobacco Atlasa.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je BiH, sa 35,5 posto pušača druga u Evropi, iza Srbije u kojoj puši 37,6 posto stanovništva.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.