Lakić obrazložio zakon o Južnoj interkonekciji, objasnio šta će biti sa BH Gasom

Lakić naglašava i da kompanija BH Gas ne zaustavlja tim zakonom svoj rad i predstoji joj izgradnja zapadnog i sjevernog pravca gasovoda

Redakcija
4 min čitanja
Vedran Lakić
Vedran Lakić

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić obrazložio je na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta Prijedlog zakona  o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu “Južna plinska interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”.

Kao prvo je naveo da je trasa budućeg gasovoda u FBiH ostala ista kao što je definisano u sadašnjem zakonu o Južnoj interkonekciji, s tim da su dodani odvojci prema gradovima Grude, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf i Čapljina, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli, čime će početi gasifikacija i u industrijskom dijelu Federacije i približavanje Termoelektrani Tuzla.

U tekst novopredloženog akta unesen je investitor, američka kompanija. U  sadašnjoj legislativi,  domaća kompanija BH Gas bila je u ulozi investitora i transportera gasa, ali na terenu nije dosad došlo do implementacije projekta Južna interkonekcija a to je nasušna potreba, naveo je Lakić.

S druge strane, iz Evropske unije je najavljen prestanak isporuke ruskog gasa od 1. januara 2028. godine.

BH Gas ostaje transporter u postojećem sistemu

Prema riječima Lakića, predlagač novog zakona odnosno izmjena i dopuna dosadašnjeg krenuo je od činjenice da su novi partneri izrazili u Pismu interesa novčanu spremnost za gradnju gasovoda koji je i interes Federacije BiH. Novopredloženim aktom je predviđeno zaključivanje ugovora Vlade FBiH i investitora, pa je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije počelo definisanje osnovnih postulata budućeg ugovora vodeći računa o zaštiti interesa Federacije BiH.

Lakić naglašava i da kompanija BH Gas ne zaustavlja tim zakonom svoj rad i predstoji joj izgradnja zapadnog i sjevernog pravca gasovoda, dakle kompanija ostaje transporter u postojećem gasnom sistemu i razvija se. Po njegovim riječima, novopredloženi gasni pravac prema Tuzli početak je sjeverne gasifikacije.

Na koncu, bilo kakve promjene vlasničkog udjela američkog partnera mora odobravati Federalni parlament. Inače je predviđeno da investitor nema obavezu plaćanja za eksproprijaciju parcela na trasi budućeg gasovoda koje su u javnom vlasništvu, ali obavezan je platiti vlasnicima privatnih parcela koje će postati dobra od javnog interesa.

Samo jedna stranka neće podržati zakon

U dosadašnjem toku današnje vanredne sjednice Predstavničkog doma, na kojoj se obratio Lakić, više stranačkih zastupničkih klubova najavilo je podršku novom zakonu.

To su klubovi Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske demokratske zajednice- Hrvatskog narodnog saveza (HDZ-HNS), Demokratske fronte (DF) i Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine, ali i članovi nekih manjih klubova ili nezavisni zastupnici. Nasuprot njima, Stranka za BiH neće podržati zakon, prema dosadašnjim diskusijama na sjednici, prvenstveno stoga što su predlagači zakona odustali od koncepta da državna kompanija BH Gas bude nosilac projekta prdviđajući, kako je rečeno, da to bude privatna firma bez značajnog iskustva u tom segmentu.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu “Južna plinska interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” uputila je u parlamentarnu proceduru Federalna vlada. Predstavnički dom je danas odobrio njen prijedlog da ovaj akt razmatra po hitnom postupku.

Vlada je 14. januara usvojila informaciju resornog ministarstva u kojoj su precizirani investitor te potreba pokretanja realizacije projekta, dok je tekst novopredloženog zakona utvrđen na sjednici Vlade FBiH 25. marta.

Podijeli ovaj članak