Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

gradnja mini hidrocentrala

“Majski cvijet” o dešavanjima oko Bunskih kanala: Vlast nema razumijevanje za naše probleme

20210728_2_49367778_67392618_Web

Predsjednik Udruženja Oliver Arapović posebno je nezadovoljan odnosnom Gradske uprave Mostara i novog gradonačelnika Marija Kordića, koji do danas nije razgovarao sa aktivistima

Nakon svih dešavanja oko Bunskih kanala i izvještaja koje su slali nadležnim institucijama i javnosti, Ekološko udruženje “Majski cvijet” danas je ponovo organizovalo konferenciju za medije, na kojoj su govorili o problemima koji se odnose na ovaj biser prirode u Mostaru na kojem se, podsjećamo, namjeravaju graditi mini hidro-centrale, javlja Anadolu Agency (AA).

Predsjednik Udruženja Oliver Arapović posebno je nezadovoljan odnosnom Gradske uprave Mostara i novog gradonačelnika Marija Kordića, koji do danas nije razgovarao sa aktivistima.

“Obraćali smo se i Odjelu za urbanizam Grada Mostara, i to u više navrata. Oni su se žalili višoj instanci, u ovom slučaju Ministarstvu za urbanizam i to je sada u fazi mirovanja. U međuvremenu smo dobili i Gradsko vijeće, te gradonačelnika, u što smo također polagali nade. Očekivali smo mnogo, mnogo, više. Nadali smo se da će se problem riješiti, te da ćemo mi, kao i zabrinuti građani Bune konačno odahnuti. Ipak, nije bilo razumijevanja, makar ne do sad. I dalje smo čvrsto pri stavu da se biser prirode ne smije uništiti i tako će uvijek i biti. To je zaštićeno područje”, naveo je Arapović.

Gradska uprava je, navodi, dužna zaštiti svu imovinu građana ovog grada.

“Do sada nažalost gradonačelnik nije našao za shodno da nas primi i da razgovaramo. Više puta smo tražili sastanak, kao i s predsjedavajućim Skupštine HNK-a Šerifom Špagom, koji također nema razumijevanja i vremena za nas. Tražili smo, također, i sastanak sa predstavnicima Odjela za urbanizam Grada, kako bismo sagledali kako i šta dalje, međutim ni tu nema razumijevanja“, kaže Arapović.

Oliver Arapović

Investitor je, prema njegovim tvrdnjama, našao lokalnu firmu za novu studiju za okoliš, koja je nakon toga odustala, međutim potom se nova pojavila i to iz Sarajeva.

“Krenuli su sa inicijativom obilazaka lokalnog stanovništva, a zvali su i mene. Kasnije sam sve prijavio Koaliciji za zaštitu rijeka.Mi nismo htjeli ulaziti u rasprave s investitorima, već čekamo na javnu raspravu gdje bismo se pojavili i kazali što imamo reći. Jako me je uvrijedilo što mi je predstavnik investitora, izvjesni Mirsad nedavno rekao: ‘Što vi to čuvate, ako svakog dana iz ove zemlje odlaze deseci ljudi?’. Rekao sam mu da rijeke čuvamo upravo od ljudi poput njega, jer ih interesuju samo novac i kapital. U tim slučajevima nema ni nacionalnih interesa i barijera. Ne znam šta su investitori rekli ljudima na terenu“, ističe Arapović.

Arapović je posebno podcrtao kako zemlje koje uvoze električnu grade mini-hidrocentrale, jer na taj način izbjegavaju kupovinu struje.

“Kod nas je nešto sasvim drugo. Ovdje cifru plaćaju krajnji potrošači, odnosno građani“, rekao je Arapović.

Na pitanje ko je konkretno investitor, odgovorio je:

“Posljednjih pet, šest godina investitor je Hercegovina građevinsko zanatstvo – obnovljivi izvori energije. Ministarstvo okoliša je, podsjećam, donijelo nove zakone koji se odnose na ovu problematiku. Smatramo da je ovo sve dosad moralo biti na Gradskom vijeću i riješiti se na zadovoljstvo svih. Dosad ništa nije riješeno, a neće ni biti do donošenja novog prostornog plana. Odjel za komunalne poslove nedavno je zatražio brisanje tih objekata iz prostornog plana. Grad mora poštovati planove viših nivoa. Godinama su nam, podsjećam, odbijali dati i dokumentaciju koja se odnosi na Bunske kanale. Tek smo to kasnije dobili i to nakon što je sud naredio. Tada je došao njihov kurir i donio kutiju sa papirima. Nikada do danas nismo dobili transkripte sa Vlade, ne znamo ni o čemu je raspravljano, niti ko je pokrenuo inicijativu za građenje“, naveo je Arapović.

Podsjetili su i kako je prošle godine presudom Kantonalnog suda u Sarajevu poništena okolinska dozvola, a nakon toga presudom Kantonalnog suda u Mostaru poništena i vodna saglasnost, te je po drugi put Odjel za urbanizam donio rješenje o neizdavanju urbanističke saglasnosti.