BiH

intervju

Manuel Sarrazin za Fokus: Zašto ne vjerujemo dovoljno političarima u BiH

14/07/2022
Manuel Sarrazin / FOTO: Jörg Carstensen/dpa /DPA/PIXSELL

U redu je biti razočaran zašto što su Ukrajina i Moldavija dobile kandidatski status a BiH nije. Bilo bi jako loše da niste razočarani

Manuel Sarrazin, specijalni izaslanik Vlade Njemačke za Zapadni Balkan, tokom posjete Bosni i Hercegovini u intervjuu za Fokus.ba govorio je o aktuelnim gorućim pitanjima za našu državu, posebno u kontekstu političke krize, te neuspjehu na putu ka kandidatskom statusu u EU.

Razgovarao: Amil DUČIĆ/Fokus.ba

On je u kratkim crtama elaborirao zbog čega je poprilično nestalo povjerenje prema političarima u BiH i zašto naša država, za razliku od Ukrajine i Moldavije, nije dobila kandidatski status u EU.

Fokus.ba: U intervjuu organizaciji Evropskog vijeća za vanjske poslove (ECFR) rekli ste da više ne vjerujete dovoljno političarima iz BiH. Zašto?

Sarrazin: Zato što smo dobili premalo reformi i zato što, naravno, imamo i svoja lična iskustva. Ovo je zaista problem.

Fokus.ba: Ovdje u Bosni i Hercegovini političari javno izjavljuju da jedni drugima ne vjeruju. Mogu samo pretpostaviti ono što naši političari obećavaju u Briselu ili Berlinu, a kada dođu u Bosnu i Hercegovinu to nikako ne ispune.

Sarrazin: Nešto obećati, samo pola od toga zaista ispuniti, to nije slučaj samo u Bosni i Hercegovini. To se dešava i kod nas. Ali ako pogledate šta je od neophodnih reformi u ovoj zemlji postignuto posljednjih godina, jednostavno ih je premalo. Zato u ovom trenutku ne možemo tek tako više pokloniti povjerenje. Jednostavno više to dovesti do pozitivnih promjena. To ne znači da ne možete ponovo zaraditi to povjerenje i da se ne možemo ponovo naći na istoj liniji.

Fokus.ba: Nakon što je Evropsko vijeće odobrilo status kandidata Ukrajini i Moldaviji, oni u BiH koji snose najveći dio odgovornosti bili su zapravo najglasniji u smislu da je to nepravda, da BiH to zaslužuje više od Ukrajine, a posebno od Moldavije. Nedavno su ove vladajuće stranke zatražile od EU status kandidata kroz rezolucije u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Istovremeno, u istom parlamentu su odbijeni najvažniji zakoni za status kandidata. Vaš komentar?

Sarrazin: Razumijem da je BiH već prešla dug put ka statusu kandidata, posebno u pogledu vremena, i da se na Ukrajinu ili Moldaviju može gledati sa određenim skepticizmom. Ali želim vrlo jasno reći: Mislim da put kojim je krenula Ukrajinska vlada, odnosno da uloži velike reformske napore istovremeno sa odbranom od ruskog agresorskog rata i na taj način pokaže svoju sposobnost da djeluje čak i pod najnepovoljnijim okolnostima, zahtijeva poštovanje.

Baš kao i put Maie Sandu i njene vlade, koji odiše sposobnošću djelovanja, odlučnošću i jasnom predanošću. Evropska komisija je u složenom procesu analizirala stanje pripremljenosti dviju zemalja u odnosu na kriterijume iz Kopenhagena i došla do zaključka da one zaslužuju status kandidata. Evropsko vijeće je potom slijedilo taj primjer. Što se tiče Bosne i Hercegovine, EU je postavila 14 prioriteta za početak pristupnih pregovora – što se tiče statusa kandidata, to znači da ne mora nužno biti implementiran svaki detalj od ovih 14 prioriteta da bi se dobio status kandidata, ali da se iznad svega radi o tome da se pokaže vjerodostojnim, da zapravo ide u pravcu reformi, u pravcu implementacije najvažnijih tačaka. Samo što politika u Bosni i Hercegovini trenutno ne ostavlja takav utisak. Naprotiv: Pogotovo od početka ruskog agresorskog rata, uočili smo opstrukciju reformi, vidimo reformu izbornog zakona ili čak pitanje finansiranja izbora. Neshvatljivo je, naprimjer, zašto nije došlo do donošenja zakona o javnim nabavkama, o sukobu interesa i o VSTV-u. Naravno, u redu je biti razočaran. Bilo bi bilo loše da niste razočarani!

Fokus.ba: Šta se mora dogoditi u Bosni i Hercegovini da dođe do promjena? Znate i samo da su blokade rada vlasti bile veoma duge, antidržavno djelovanje Milorada Dodika i njegove stranke još nije završeno, s druge strane, nesuglasice između koalicionih partnera u Federaciji Bosne i Hercegovine dovele su do toga da volja birača uopšte nije ispoštovana na prošlim izborima i stara vlast je ostala na funkciji do danas.

Sarrazin: Mislim da je najvažnije pokazati sposobnost djelovanja i formiranje vlasti, također i u Federaciji. Uostalom, potreban nam je subjekt s kojim bismo pregovarali o implementaciji mjera za približavanje EU. Subjekt koji je sposoban za djelovanje. Naravno, tu sposobnost djelovanja treba stvoriti i u pozitivnom evropskom smislu. Smatram da je veoma važno da se održe slobodni, demokratski izbori koji zadovoljavaju i međunarodne demokratske standarde, koji omogućavaju da se zaista izrazi volja birača i da se rezultat onda pretoči u sposobnost djelovanja. Mislim da bi to bio važan cilj. A onda želimo nešto da vidimo. A ako se sve to dogodi, onda smo na dobrom putu.

Fokus.ba: Kako vidite ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini? Govorilo se, čak i na najvišim nivoima u NATO-u i EU, da je Bosna i Hercegovina jedna od zemalja na meti Rusije.

Sarrazin: Ova zemlja je u fokusu Rusije mnogo, mnogo godina. To se samo pojačalo tokom ruskog agresorskog rata u Ukrajini. Ruska propaganda i vanjska politika pokušavaju raditi protiv približavanja EU i NATO-a. Pri tome treba iskoristiti sredstva za podjelu i proširenje postojećih linija podjele. Zato je uvek najbolja stvar koju možete učiniti protiv ruskog uticaja: ujedinite se i držite se zajedno. I mislim da se to odnosi i na Bosnu i Hercegovinu.

Komentari

Autor: Amil DUČIĆ/Fokus.ba

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.