Mještani Čana kod Lipnice dvije godine žive u strahu od klizišta

Stanovnici Čana, zaseoka u Gornjoj Lipnici kod Tuzle, već dvije godine žive u strahu od klizišta koje se u maju 2014. godine pojavilo na nekoliko lokacija.

Ugroženo je desetak kuća, jedna je u međuvremenu srušena, a istu sudbinu doživjelo je i više pomoćnih objekata. Brdo je direktno „nasrnulo“ na tri kuće.

-Izlazili su geolozi i rekli da je u pitanju veliko klizište, da je u kućama opasno živjeti. Tražili su da se iselimo. Gdje i kod koga, nisu rekli. Na oglasnu tablu stavili su upozorenje da u kućama boravimo na svoju odgovornost – kažu mještani Nevzeta i Ismet Malkočević.

Na dan kada ih je posjetio novinar Fene platili su privatniku 500 maraka da s obližnje livade skine pojas naborane zemlje koja bi se mogla, kažu, pokrenuti čim padne kiša. Penzija od 435 maraka, koju je Ismet zaradio radeći kao bravar u Rudniku Lipnica, ne daje im velike mogućnosti, ali Malkočevići svaku paru ulažu u saniranje šteta uzrokovanih klizištem. Pukotine su se pojavile na kući pa svaku noć dočekuju s oprezom.

-Kada se pojavilo klizište 10 dana spavali smo kod komšije. Poslije smo se vratili, ali živimo u strahu. Pored kreveta su pripremljene torbe s osnovnim stvarima, ličnim ispravama i papirima o vlasništvu nad kućom i zemljom, da ih ponesemo ako budemo morali bježati – kaže Nevzeta Malkočević.

U kući Vesne i Marijana Čanića, s kojima živi sin Ivan, voda i mulj uništili su kuhinju i spavaću sobu, a srušena je i obližnja štala.

-Sjelina je izvalila šaht. Dolazila je inspektorica, ali od svega dobili smo samo 5.400 maraka za sanaciju štete. Dovezli su mi pet kubnih metara kamena. Napravio sam potporni zid, gotovo metar u dubinu, ali teško da će izdržati ako zemlja opet krene – ispričao nam je Marijan Čanić, koji najviše zamjerki ima na odnos gradskih vlasti.

Cijeli donji sprat kuće Marijanove majke, Kate Čanić, pun je zemlje. Veli da je u spavaćoj sobi nikla trava. U sanaciju objekata utrošio je devet tona cementa i šest kubnih metara šljunka.

-Moji su ovdje starosjedioci, već 120 godina. Niko se ne sjeća da se ovdje ikada pojavilo klizište. Općinari nam obećavaju, a problem guraju pod tepih. Ili ga ćuškaju od sebe drugome. I tako već dvije godine – žali se Marijan Čanić.

Njegov rođak Šimo Čanić spominje kako su općinari tražili da se svi u zaseoku isele iz svojih kuća. Nisu htjeli u neki nužni smještaj, kaže, jer vjeruju da bi tamo i ostali.

Najugroženija je kuća Nade i Ivana Čanića. Tri puta im je zemlja dolazila na kućna vrata. Dešava se i sada, za svake kiše. Zato su lopate i metle stalno ispred kuće, za skidanje zemlje i mulja.

-U maju 2014. vojska i civilna zaštita, ukupno 160 ljudi, kopali su kanal da voda ne ide pod kuću. Sve smo ih hranili. Pomažu i komšije, i Hrvati i Bošnjaci, muka je zajednička. Zemlja ulazi u kotlanu. U početku 3-4 mjeseca živjeli smo kod rođaka u selu Matići, a onda smo se vratili. Ne znam kad smo čestito odspavali noć – priča Ivan Čanić.


S betonske ploče ispred njegove kuće skinuto je i odvezeno 12 kamiona zemlje. Ni sam ne zna koliko je puta išao moliti općinske službe da pomognu i saniraju klizište. Umorni su, dodaje Čanić, od moljakanja i objašnjenja kako nema para. On je do sada od vlasti dobio svega 3.900 maraka pomoći.

Pukotine smo vidjeli i na tek izgrađenoj, velikoj kući Ivice Pavića. Radio je dugo u Njemačkoj, vratio se, želio je otvoriti kamenorezačku radnju. Međutim, nije dobio ni marke pomoći.

-Revoltiran odnosom vlasti spakovao je kofere i vratio se u Njemačku – priča Ilija Parkunović, rudarski tehničar čija kuća je također na udaru klizišta.

On je, ističe, pet puta svojevoljno nasipao oštećeni put. No, čim padne kiša, bujica sve odnese.

Mještani kažu da su još 1999. godine švedski humanitarci, koji su u Lipnici napravili Kuću mira, upozoravali općinske vlasti na mogućnost pojave klizišta te da područje treba osigurati.

Šef Odjeljena za zaštitu i spašavanje Civilne zaštite Tuzla Miralem Mulać upozorava da je objekt Ivana Čanića bespravno izgrađen.

-To je objekat koji je izveden zasijecanjem strmog dijela padine, ispod brda. Objekat nije bio zaštićen odgovorajućom potpornom konstrukcijom, što je u nadležnosti vlasnika objekta- ističe Mulać za Fenu.

Podsjetio je da su nakon poplava 2014. timovi geologa i štab CZ vodili interventne sanacije u ovom naselju.

-Međutim, na pomenutom lokalitetu je vlasnik objekta angažovanjem određene mehanizacije, bez uputa stručnih ljudi i nadzora geološko-građevinske struke izvršio dodatno zasijecanje terena, čišćenje i odvlačenje zemlje pa je nakon padavina došlo do proširenja klizišta – pojašnjava Mulać.

Sada je, naglašava, formirano klizište dužine više od 100 metara na veoma strmom terenu, širine od 30 do 40 metara, koje ne oštećuje objekt, ali dio kliznih masa dolazi u ulaznu zonu prilaznih stepeništa i terase. Zbog specifičnosti geološkog sastava, jer je tu zastupljen prašinasto pjeskoviti materijal, poslije padavina formiran je klasični blatni tok.

-Mi smo nakon toga, iako mi nismo prouzrokovali to, pokušavali odvući određene količine zemljanog materijala. Međutim, koliko mi odvezemo, toliko zemlje se ponovo spusti- dodaje Mulać.

Ova lokacija je predložena za izradu detaljnog projekta sanacije na Gradskom vijeću. No, Mulać upozorava da se u ovom trenutku zbog pogoršanja stanja na terenu i formiranja klasičnog blatnog toka ne može ništa interventno uraditi. Smatra da je rješenje da se uradi projekt i trajna sanacija klizišta.

IZVORFena
PODIJELI