Monumentalna ilirska grobnica pronađena kod Ljubuškog i u njoj srebrni grčki novac
Arheološki tim je na području Ljubuškog u BiH otkrio bogato nalazište s iznimno vrijednom zlatnom naušnicom u monumentalnoj suhozidnoj grobnici Ilira iz kasnog Željeznog doba izgrađenoj u helenističkom stilu.
Kako je kazao voditelj istraživanja magistar arheologije Mirko Rašić lokalitet nedaleko od starog historijskog grada kod Ljubuškog, uz tri groba s nedavnih istraživanja na otoku Korčuli, predstavlja jedinstven primjer na čitavoj istočnoj obali Jadrana.
Pojasnio je da je riječ o prvim helenističkim zidanim grobovima u BiH, koji značajno odstupaju od tipičnih ilirskih tumula (gomila).
Osim vanjskih monumentalnih blokova, grobnica ima i unutrašnje podzide od klesanog kamena koji zatvaraju kvadratni objekt s nešto više od 20 metara kvadratnih.
Prema riječima arheologa Rašića tokom istraživanja groba pronađena je brojna fragmentirana helenistička (grčka) keramika, pristigla najvjerovatnije iz obližnjeg grčkog, a poslije i rimskog trgovačkog središta u Naroni (Vid).
[pull_quote_left]U grobu je pronađena i srebrna grčka drahma koja datira iz trećeg stoljeća prije Krista, a kovala se u Apoloniji i Dirahiju[/pull_quote_left]
U grobu je pronađena i srebrna grčka drahma koja datira iz trećeg stoljeća prije Krista, a kovala se u Apoloniji i Dirahiju.
Osim keramike i stakla, uz bočne zidove pronađena su dva cjelovita željezna koplja i ukrasne igle od bjelokosti kao prilozi za muškarce, dok su uz ženske pokojnice pronađene perle (dijelovi ogrlica) izrađene od jantara, kamena i staklene paste te brončane aplike.
Kako je naveo Rašić iznimno rijetka i važna je zlatna naušnica iz razdoblja helenizma s likom lava, a sa stražnje strane stiliziranom rozetom izrađenoj u filigran tehnici.
“Ovaj gotovo umjetnički savršen nalaz, helenistička te ilirska keramika govore u prilog vrlo ranoj i uspješnoj trgovini između grčkog i autohtonog stanovništa. Također, ovo nalazište promijenit će percepciju ilirskih zajednica kao marginalaca koje žive na ovom prostoru u vremenu kasnog Željeznog doba”, pojašnjava Rašić.
Voditelji istraživanja je magistar arheologije i sekretar odjela za antičku arheologiju Rašić, a u njima učestvuje i asistent za prahistorijsku arheologiju Filozofskog fakulteta u Mostaru Tino Tomas, student arheologije Tomislav Mihalj te kustos Franjevačkog muzeja na Humcu fra Milan Jukić.
