Načelnik Glamoča: Ljudi odlaze, BiH će ostati prazna napuhana vreća

– Bojim se za Glamoč, Bosansko Grahovo i ova područja, ali bojim se po istom principu za čitavu Bosnu i Hercegovinu, da će ona ostati kao jedna napuhana vreća gdje je okolo samo ljuštura, a unutra praznina ili neki neupotrebljiv zrak, rekao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Radovan Marković, načelnik opštine Glamoč.

On je to rekao odgovarajući na pitanje boji li se da će Glamoč sa ovakvom politikom zapostavljanja manjih sredina biti mjesto bez stanovnika ukoliko se ne bude radilo na jačanju lokalne zajednice u BiH kao generatora razvoja.

“To je tendencija na svim mjestima da se gotovo cjelokupno stanovništvo slije u Banjaluku, Sarajevo, pa hajdemo reći i u Brčko, Bijeljinu, Tuzlu, Zenicu… Međutim, manja mjesta ostaju prazna. Niko ne vodi računa o kvalitetu života u tim malim mjestima”, rekao je Marković.

Upravo je Marković načelnik koji često govori i ima stavove kako su opštine u BiH, kao što je Glamoč, zaboravljene od svih. Pitali smo ga da li dijeli i sada isto mišljenje, odnosno da li se išta promijenilo u odnosu vlasti spram Glamoča.

“Moj stav je isti i on je vezan za našu realnost, za našu svakodnevnicu. Ne tvrdim ja da neko ima nešto protiv ovih opština, ali ove su opštine poprilično udaljene i geografski i u smislu interesovanja onih političkih subjekata koji bi trebali da se bave boljim životom u ovakvim opštinama. Ali, to je problem čitave Bosne i Hercegovine. To je problem čitavoga svijeta. Migracija stanovnika prema većim centrima”, navodi Marković.

Međutim, kaže, život, privreda, sve ono što je potencijal opština kao što je Glamoč ostaje neiskorišteno “dok su nekakve institucije koje su neprirodne, koje su teret države, čini mi se, pretrpane nekim i potrebnim i nepotrebnim osobama”.

“Tu država mora da se osvijesti, mora da se otrijezni, mora da bude svjesna da Glamoč nije samo broj ruku koje glasaju, nego je Glamoč površina od preko 1.000 kvadratnih kilometara u kojoj ima preko 55.000 hektara šume. To je potencijal ove države koji se ne koristi onako kako bi trebalo. Tu su data preširoka ovlaštenja kantonalnim nivoima, te kako se pravdaju tu ostvarene dobiti produkovane, međutim lokalna zajednica od svojih resursa nema potrebne koristi koju bi trebala imati. Čak i u politici zapošljavanja ne ukazuje se povjerenje lokalnoj zajednici, lokalnom stanovništvu te zajednice, nego mislim da na ovaj način se djeluje upravo na negativni tok iseljavanja stanovništva sa ovih područja”, upozorio je Marković.

Naveo je primjer Glamoča sa ogromnim poljem, velikom površinom pod šumama, velikom mogućnošću otvaranja i samostalnih i zajedničkih poslova…

“Imamo tu svačega nečega, a mi pričamo omladini o nekakvim evropskim procedurama, putevima. Sva evropska mudrolija je u tome da se radi, da se radi tamo gdje se može raditi. U Glamoču se može raditi poljoprivreda i stočarstvo i ne treba ljudima puniti glave da će neko otvarati neke fabrike, proizvoditi ovdje ne znam šta. Ovdje će se živjeti od poljoprivrede i stočarstva. Za to ima potencijala i to je čestit, častan posao, i to je stvarno jedna mogućnost da živite izuzetno dobro. To možete vidjeti posjetom glamočkim farmerima. Ovdje ima na desetine izuzetno uspješnih farmera, koji su bogati ljudi koji žive pristojno, koji imaju sve ono što im je potrebno”, naveo je Marković.