Narodna skupština RS usvojila nacrte zakona o imunitetu i referendumu, stižu prve reakcije

Nacrti zakona o imunitetu i referendumu i građanskoj inicijativi u Republici Srpskoj (RS), koji su usvojeni u prvom čitanju, suprotni su putu Bosne i Hercegovine (BIH) ka Evropskoj uniji (EU), saopštila je 22. decembra Kancelarija EU u BIH.

„Pozivamo delegate u Narodnoj skupštini RS da ponovo razmisle i ne idu dalje sa ovim nacrtima zakona“, saopšteno je iz Kancelarije EU.

Dodaje se da se njima umanjuje sudska odgovornost političkih predstavnika, te da bi se retroaktivnom primjenom dovela u pitanje pravna sigurnost.

„Kao takvo, konačno usvajanje uticalo bi na vladavinu prava“, navodi se iz Kancelarije EU.

Podsjeća se da po Dejtonskom mirovnom sporazumu strane imaju obavezu da u potpunosti sarađuju sa visokim predstavnikom u BIH.

Saopšteno je i da je EU ozbiljno zabrinuta zbog „secesionističke retorike i dovođenja ustavnog poretka zemlje u pitanje“. EU naglašava da je potrebno održati suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni identitet Bosne i Hercegovine.

„Svaka radnja usmjerena protiv ovih principa će dovesti do ozbiljnih posljedica“, navela je Kancelarija.

EU je pozvala političke aktere da se suzdrže od retorike i radnji podjela i ponovila nedvosmislenu opredjeljenost za njenu evopsku perspektivu kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje.

Zaštićena izvršna vlast

Narodna skupština Republike Srpske u petak je usvojila Nacrt zakona o imunitetu, koji predviđa da zvaničnici izvršne vlasti – entitetski predsjednik, potpredsjednici, premijer i ministri – ne mogu krivično odgovarati za postupke u okviru svojih dužnosti.

Na sjednici koja je završena glasanjem 22. decembra, poslanici u vrhovnom zakonodavnom tijelu ovog bh. entiteta sem ovog Nacrta su izglasali nekoliko prijedloga zakona, kao i nacrte zakona o referendumu, i o geološkim istraživanjima.

Skupštinska većina, predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), strankom entitetskog predsjednika Milorada Dodika, dala je podršku svim zakonskim rješenjima.

Na prijedlog predsjednika Skupštine, Nenada Stevandića, biće organizovana javna rasprava o Nacrtu u roku od mjesec dana. Za organizaciju rasprave zaduženo je Ministarstvo pravde RS.

Prema zakonodavnoj proceduri u RS, sljedeći korak nakon javne rasprave je usvajanje u NSRS u formi prijedloga, kojem slijedi nekoliko formalnih koraka poslije kojih zakon stupa na snagu.

Nacrt zakona o imunitetu, koji je predložila grupa poslanika, predviđa da će zvaničnici u RS biti zaštićeni od nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Entitetski parlament je u junu izglasao zakon, po kojem se njegove odluke neće primjenjivati u RS.

Vlasti u RS ne priznaju Christiana Schmidta za visokog predstavnika, jer njegovo imenovanje nije formalno potvrđeno u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Predviđena je i retroaktivna primjena zakona, i to od 1. avgusta 2021. godine, dana kada je na dužnost stupio Christian Schmidt.

Iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH, za RSE je ranije rečeno da ovaj zakon pogoršati situaciju “u zemlji sa endemskom korupcijom i slabim pravosuđem, gdje političari rijetko odgovaraju za svoj rad”, te podsjećaju da je saradnja sa OHR-om obaveza prema Dejtonskom mirovnom sporazumu.

Trenutno je u RS na snazi Zakon o imunitetu iz 2002, koji je nametnuo tadašnji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Paddy Ashdown, koji predviđa da su od krivične i građanske odgovornosti oslobođeni poslanici u NSRS i delegati u Vijeću naroda RS.

Prema njemu, entitetski predsjednik i potpredsjednici, te premijer i ministri, oslobođeni su od građanske, ali ne i od krivične odgovornosti.

Zakoni o referendumu i geološkim istraživanjima

Nacrt zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, prijedlog vladajućih stranaka predvođenih SNSD-om, takođe je usvojen.

U odnosu na postojeći zakon, promjena je da će za uspješnost referenduma biti potrebna većina izašlih glasača, a ne većina ukupnog broja glasača upisanih u birački spisak.

Iz vladajuće većine su ranije za RSE istakli da “o novom referendumu niko nije razgovarao”.

Posljednji put, referendum u ovom bh. entitetu je održan 2016. godine, i to o obilježavanju 9. januara kao Dana RS. Njegovo raspisivanje i rezultate je poništio Ustavni sud BiH.

Ustav BiH nema odredbe koje izričito dozvoljavaju ili zabranjuju referendume. To je ostavljeno državnom parlamentu, da definiše kroz zakon, ali on nikada nije predložen.

Usvojeni Nacrt izmjena i dopuna zakona o geološkim istraživanjima, predlog entitetske Vlade, navodi da će investitori moći iskopati značajno veću količinu rude za istražne svrhe nego do sada, bez saglasnosti lokalne zajednice i studije uticaja na okolinu.

Objašnjenje Vlade je da lokalne zajednice nemaju “dovoljno stručnih lica koja mogu odlučivati o istraživanjima”.

Građani i ekološka udruženja strahuju da predložena rješenja znače i moguće zloupotrebe rudnih bogatstava u Republici Srpskoj.

Skupština je na sjednici zaključila da će Nacrt zakona o referendumu, kao i Nacrt izmjena i dopuna zakona o geološkim istraživanjima, ići na javnu raspravu u narednom periodu.