BiH

Robert Pščel, viši zvaničnik za Rusiju i Zapadni Balkan

NATO ništa ne nameće BiH, ponuda se može prihvatiti ili odbiti!

15/11/2019

Potrebna je odluka članova organizacije, ukoliko govorimo o procesu priključenja NATO-u, ali ništa konkretno se ne može dogoditi ukoliko države nisu zainteresovane i ukoliko o tome nije vođen dijalog unutar same države kako bi postojao široki konsenzus, poručio je Pščel

Bosna i Hercegovina je od NATO saveza dobila ponudu i na njoj je da je prihvati ili ne prihvati, izjavio je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) viši zvaničnik NATO-a za Rusiju i Zapadni Balkan Robert Pščel (Robert Pszczel), nakon što je Nacrt godišnjeg nacionalnog programa BiH za NATO (ANP) po deveti put skinut sa dnevnog reda sjednice Vijeća ministara.

Pščel je u Beogradu učestvovao kao govornik na panelu posvećenom uticaju Rusije na Zapadnom Balkanu, koji je održan u organizaciji Centra za evroatlantske studije.

Govoreći o situaciji u BiH, Pščel je naglasio da NATO ne nameće odluku o članstvu BiH i da je to pitanje na koje će morati da odgovori vlada u Sarajevu i sami građani.

Pščel: Reč je o vrlo kompleksnom pitanju, odnosno ono za sobom povlači dodatna pitanja. Prva stvar je da proces integracije ne može biti diktiran i da to nije odluka koju će donijeti neko drugi. Naravno, potrebna je odluka članova organizacije, ukoliko govorimo o procesu priključenja NATO-u, ali ništa konkretno se ne može dogoditi ukoliko države nisu zainteresovane i ukoliko o tome nije vođen dijalog unutar same države kako bi postojao široki konsenzus. To je preduslov.

Druga stvar – mi smo prisutni na Balkanu dugi niz godina, koji nije neko zadnje dvorište, već dio našeg terena i zaista smo dali sve od sebe u pokušaju da se region stabilizuje. Kada je reč o konkretnom slučaju BiH, mi ništa ne namećemo, NATO nije dio političkog procesa, mi nismo odgovorni za formiranje vlade.

Ono što smo uradili u decembru 2018. i za to smo imali konsenzus unutar NATO-a, svih 29 saveznika stavilo je na sto ponudu vladi u Sarajevu – ukoliko želite da idete dalje u integraciji u NATO savez, mi želimo da vam predstavimo Godišnji nacionalni program, koji može biti prvi korak ka akcionom planu za članstvo. Ali, to je ponuda. Tako da je na Vladi BiH i na građanima da odluče da li to žele.

RSE: Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić je izjavio da Srbija vidi Vojsku Kosova kao jednu od najvećih prijetnji za mir i stabilnost u regionu. Isto to su izjavili i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i ministar odbrane Aleksandar Vulin. Dačić je takođe izjavio da Srbija očekuje od NATO-a da radi svoj posao u skladu sa mandatom. Kakav je danas stav NATO-a po pitanju transformacije Kosovskih snaga bezbjednosti u Vojsku Kosova? Zvaničnici NATO-a su izrazili zabrinutost tim povodom ranije.

Pščel: Stav NATO-a se nije promijenio. Prvo, možete biti uvjereni da mandat KFOR-a i ono što KFOR svakodnevno radi – to se nije promijenilo. KFOR je tu da zaštiti sve zajednice na Kosovu i pomogne u postizanju stabilnosti i bezbjednosti. Drago nam je da KFOR uživa podršku i uvažavanje od strane svih zajednica, pa i naših partnera u Beogradu. Što se tiče odluke koju su donijele vlasti Prištine, svoj stav smo izrazili više puta, uključujući i generalnog sekretara NATO-a (Jensa Stoltenberga).

Na pitanje članstva BiH u NATO moraće da odgovore Vlada u Sarajevu i građani BiH: Robert Pščel

Tačno je da saveznici preispituju svoj odnos sa Kosovskim snagama bezbjednosti, ali to svakako ne bi trebalo da dovede do spekulacija o budućnosti KFOR-a, koji je postojan i prisutan već 20 godina. Niko ne bi trebalo da ima sumnje oko toga da saveznici snažno podržavaju mandat, operacije, mjesto i ulogu KFOR-a na Kosovu i Zapadnom Balkanu.

RSE: Šta NATO vidi kao najveću prijetnju bezbjednosti na Zapadnom Balkanu?

Pščel: U savremenom svijetu, a Balkan jeste dio tog svijeta, sve je povezano. Tako da nije iznenađenje da u regionu postoje brojni izazovi poput hibridnih vrsta prijetnji, u smislu niza alata koji se koriste – od dezinformacija do pokušaja vršenja malignog uticaja i nelegalnog miješanja u političke procese. To su sve faktori koji destabilizuju region. To sve u kombinaciji sa prijetnjama sa kojima se suočavaju drugi regioni i druge države u Evropi, bilo da je riječ o terorizmu ili efektima ilegalnih nekontrolisanih migracija.

Istina je da je riječ o regionu, koji usljed ne tako davne istorije još ima relativno svježe uspomene na užasne događaje i ljudsku tragediju. To treba poštovati i mora se uložiti svaki napor kako se ne bi otvarale stare rane, već da se grade mostovi i da se svi približe jedni drugima. Zbog toga su dobrosusjedski odnosi veoma važni.

Zapadni Balkan nije toliko poseban slučaj. Radi se o mogućnostima i izazovima koji postoje i na drugim mjestima. Zbog toga su ključni: međunarodna saradnja, visoki standardi, transparentnost, svi oni standardi koji nisu rezervisani samo za međunarodne organizacije, već za države koje to primjenjuju u želji da se unaprijede.

RSE: Govoreći na panelu o uticaju Rusije na Zapadni Balkan, rekli ste da je potrebno primjeniti proaktivan pristup, umjesto samo reagovati na ruski uticaj. Na šta ste konkretno mislili?

Pščel: Mi imamo sopstvene alate, sopstvenu agendu, i tu mislim na NATO, EU, pa i na države regiona. Ljudi žele bolji život. Riječ je o prosperitetu, riječ je o stabilnosti. Željeli bi da vide kvalitetnije institucije, željeli bi da budu bolje povezani, da budu dio međunarodnih institucija. Onda dolazimo do pitanja – šta je to što možemo uraditi zajedno?

Pozitivna i proaktivna agenda znači da nije dobra ideja ulaziti u neku vrstu psihoanalize i reći – postoji toliko razloga zašto su stvari komplikovane. Naravno da su komplikovane, ali u isto vrijeme znamo iz iskustva kada države razviju regionalnu saradnju, kada olakšaju protok ljudi i olakšaju poslove, kada udruže snage u nekom ekonomskom projektu, kada riješe teška pitanja, kao što je pitanje imena između Sjeverne Makedonije i Grčke – to su čvrsti temelji.

Dobrosjusedski odnosi nisu nekakav slogan, to je prava stvar. Reforme su dobre same po sebi, ne zato što dođe neko iz Brisela i kaže da su one dobre. Ukoliko unaprijedite vladavinu prava, ukoliko imate efikasne načine za borbu protiv korupcije i ojačate demokratske institucije, to je dobro za građane i za državu. To otežava posao svima onima spolja koji žele da ostvare negativan uticaj, da pokušaju da podmite, dezinformišu i tako primjene loše standarde.

Komentari

Autor: Mila Đurđević (Radio Slobodna Evropa)

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.