Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Prošle su 24 godine od zločina u Štrpcima: Uhapšenim još nije počelo suđenje

BiH

strpci

U Prijepolju i Beogradu danas će prigodnim skupovima i mirovnim akcijama biti obilježene 24 godine od zločina u Štrpcima, kada je iz voza 671 na pruzi Beograd – Bar oteto i ubijeno 20 putnika, većinom Bošnjaka.

Žene u crnom, Fond za humanitarno pravo i Inicijativa mladih za ljudska prava, organizuju mirovnu akciju u crnini i ćutanju, ispred glavnog ulaza u beogradsku željezničku stanicu.

U Prijepolju će predsjednik općine Dragoljub Zindović primiti članove porodica žrtva, a zatim će na spomen-obilježje posvećeno otetim i ubijenim putnicima biti položeno cvijeće i odana počast.

Medžlis Prijepolja Islamske zajednice u Srbiji (IZuS) će istim povodom organizirati mimohod šutnje i komemorativnu akademiju „Štrpci bez mezarja“, na kojoj je, pored predstavnika IZ-a, najavljeno učešće predstavnika Vlade Srbije i lokalne samouprave.

Na današnji dan, 27. februara 1993. godine, iz voza broj 671 na pruzi Beograd – Bar, u stanici Štrpci u općini Rudo (BiH), pripadnici vojne formacije „Osvetnici“, koja je djelovala u sastavu tadašnje Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, a pod komandom haškog osuđenika Milana Lukića, izveli su 20 putnika, većinom bošnjačke nacionalnosti, zatim ih odveli u selo Prelovo (općina Višegrad), gdje su ih mučili, a potom ubili.

Za zločin u Štrpcima 2002. godine pravosnažno je na 15 godina zatvora osuđen Nebojša Ranisavljević pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora).

Saradnjom tužilaštava za ratne zločine Srbije i Bosne i Hercegovine, 5. decembra 2014. godine srbijanska policija je uhapsila pet osoba zbog sumnje da su počinili ratni zločin u Štrpcima. Na području Bosne i Hercegovine uhapšeno je deset osumnjičenih. U Srbiji, među uhapšenima za ratni zločin u Štrpcima, nalazi se i Gojko Lukić (1956), brat haškog osuđenika Milana Lukića.

Za zločin u Štrpcima pred sudom Bosne i Hercegovine u toku je suđenje desetorici optuženih, među kojima su Luka Dragičević, komandant Višegradske brigade, i Boban Inđić, komandant Interventne čete u Višegradskoj brigadi.

U Srbiji, suđenje za slučaj otmice i ubistva u Štrpcima još nije počelo, a članovi porodica žrtava nisu dobili status civilnih žrtava rata.

Kako se navodi u optužnici, od 20 otetih, 18 je bilo bošnjačke nacionalnosti, uglavnom s područja Sandžaka, državljana tadašnje SR Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne Gore, jedna osoba je bila hrvatske nacionalnosti i jedna osoba arapskog porijekla.

Bivši srbijanski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević je, nakon hapšenja osumnjičenih, tada ocjenio da je zločin u Štrpcima „zataškavani državni zločin za koji je istraga 20 godina tapkala u mjestu“.

“Mi smo zapazili praktično zataškavanje. I zataškavanje i uklanjanje tragova zločina. I zbog toga, zbog svega što smo zapazili, i zbog toga što smo videli da to čini država, to se može nazvati i državnim zločinom. Mi ćemo u našoj istrazi pokušati da dođemo do viših nivoa, pomagača, podstrekača, i uopšte, svih modaliteta saučesništva. Međutim, sada smo otkrili neposredne izvršioce i na neki način mislim da je i to uspeh”, rekao je tada Vukčević za beogradske medije.

Žrtve zločina u Štrpcima su: Halil Zupčević (1944), Senad Đečević (1975), Esad Kapetanović (1954), Iljaz Ličina (1947), Fehim Bakija (1950), Rifat Husović (1958), Ismet Babačić (1963), Šećo Softić (1945), Adem Alomerović (1935), Rasim Ćorić (1953), Fikret Memović (1939), Fevzija Zeković (1939), Džafer Topuzović (1938), Muhedin Hanić (1966), Safet Preljević (1971), Nijazim Kajević (1963), Zvjezdan Zuličić (1960), Jusuf Rastoder (1938), Tomo Buzov (1940) i NN lice.

Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 17 godina. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci četiri žrtve. Tijelo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. godine u selu Sjedača na obali jezera Perućac (rijeka Drina), a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Ilijaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine.

U Prijepolju, općini iz koje je bila većina žrtava otmice, pored starog mosta na Limu, 2009. godine otkriveno je spomen-obilježje žrtvama iz stanice Štrpci. Na bijelom mermernom kamenu u obliku tradicionalnog muslimanskog nadgrobnog spomenika nišana ispisana je poruka: “Ko u ovoj zemlji zaboravi 27. februar 1993. i stanicu Štrpci odustao je od budućnosti”.