"Zagađivač plaća"
Ne zna se gdje je završilo 200 miliona KM namijenjenih borbi protiv zagađenja (VIDEO)
Analizom transparentnosti principa zagađivač plaća doznalo se i da država ekološke namete od građana redovno naplaćuje, ali i da toleriše velike zagađivače koji po pravilu kasne sa uplatama zakonom predviđenih naknada
Osim toga, za veliki iznos sredstava uopšte se i ne zna kako su utrošena. Studija koju su izradili stručnjaci nevladinih organizacija iz Zenice i Tuzle trebala bi poslužiti federalnim zastupnicima da otklone nepravilnosti prilikom donošenja novog Zakona o Fondu za zaštitu okoliša.
Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine u periodu od 2011. do 2018. godine godine, prema podacima Eko foruma iz Zenice, prikupio je više od 200 miliona maraka. Za 61 posto tih sredstava utvrđeno je kako su trošena, dok se za 39 posto ne zna. Analiza transparentnosti principa zagađivač plaća pokazala je i da se sredstva predviđena za ekološke projekte sporo implementiraju, dok Fond u komercijalnim bankama čuva oročeni novac. Osim toga, sredstva koja su odobrena nisu namjenski ni trošena, javlja BHRT.
– Kad pogledate te podatke vidite da se recimo sredstva za zaštitu okoliša potroše na primjer za izgradnju mrtvačnice, za utopljavanje vjerskih objekata, za izgradnju cesta, vodotokova, itd., kaže Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica.
Zamjerke na rad Fonda imaju i zastupnici iz Zeničko-dobojskog kantona koji su izabrani u Zastupnički dom Parlamenta Federacije. Ovo se posebno odnosi na, kako ističu, nepravednu raspodjelu sredstava, ali i kriterije koji su tako nešto omogućili.
– Naročito kriterij broja stanovnika. Smatramo naročito za ZDK, pa i Tuzlanski, da je zaista na snazi jedna diskriminacija u ovom momentu, tvrdi Alma Kratina, zastupnica u Parlamentu FBiH.
– ZDK skoro pa uplaćuje duplo više nego što je to prosjek u Federaciji, a povrat tih sredstava iz Fonda pream ZDK nije ni blizu uplaćenoh sredstava, kaže Senaid Begić, zastupnik u Parlamentu FBiH.
Analizom transparentnosti principa zagađivač plaća doznalo se i da država ekološke namete od građana redovno naplaćuje, ali i da toleriše velike zagađivače koji po pravilu kasne sa uplatama zakonom predviđenih naknada.
– Ono što se dešava je da se inspekcijske službe u većini slučajeva ponašaju kao socijalni radnici i oni na neki način odlučuju da čuvaju radna mjesta. Inspekcijske službe, njihova svrha je da vide da li je prekršen zakon i ukoliko je prekršen zakon da napišu prijavu, kaže Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju u Tuzli.
